Danas je na Veleučilištu VERN' održan panel pod nazivom „Upravljanje energetskim potencijalima RH“, na kojem je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak s ostalim panelistima rezimirao kakva je energetska budućnost Hrvatske te može li se Hrvatska s obzirom na svoje energetske resurse i geopolitički značaj pozicionirati kao međunarodni strateški partner u regiji.
Dekan VERN'a i stručnjak za geopolitiku prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila na otvorenju panela je istaknuo da je hrvatska energetska politika dobila novi zamah koji je posljedica vanjske i gospodarske politike, ali i događanja u međunarodnom okruženju.
„Energetska sigurnost i energetika postaju vrlo važni strateški impulsi za svaku državu. Ono što se događa u transformaciji međunarodnog geopolitičkog poretka, Hrvatsku stavlja u vrlo povoljnu poziciju koju moramo iskoristiti na pametan i odgovoran način, kako bi izgradili bolju energetsku budućnost“, kazao je dekan Cvrtila.
S obzirom na recentne nalaze koji ukazuju na moguće postojanje izvora nafte ili plina u hrvatskom Jadranu, najavljene natječaje za eksploataciju energenata u Slavoniji te aktualne nestabilnosti u svijetu, ministar Vrdoljak je istaknuo kako niti Hrvatska, pa niti bilo koja druga država danas ne može voditi energetsku politiku isključivo unutar svoje zemlje, već na širem regionalnom prostoru.
„Hrvatska proizvodi 60 posto svojih potreba za plinom, a naša uloga u opskrbi i tržištu plina je brinuti o hrvatskom tržištu te osigurati nove dobavne pravce i sigurnost isporuke zemljama u okruženju. Energetski projekti i politika hrvatske Vlade dio su nastojanja za osiguranjem dovoljnih količina energenata i diverzifikacijom dobavnih pravaca za europske potrebe, od čega bi znatnu korist trebala imati hrvatska industrija i stanovništvo. Uspješna nacionalna energetska politika mora biti uklopljena u regionalne, pa i šire okvire i u tom kontekstu Hrvatska razvija svoje energetske projekte“, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
U tom smislu spomenuo je Jadransko-jonski plinovod i LNG terminal. Oba projekta po njegovim se riječima dobro razvijaju – što se tiče IAP-a, on je dominantno u fazi političkih kontakata uključenih zemalja, a za LNG je u suradnji s Europskom komisijom utvrđeno da treba biti u klasteru s plinovodima u okruženju.
„Što se tiče drugih važnih energetskih pitanja, cilj nam je očuvati hrvatske strateške interese u INA-i, a na polju električne energije, povećati ulogu i značaj HEP-a u regionalnom kontekstu“, naglasio je ministar Vrdoljak.
Na panelu su također sudjelovali i stručnjaci s područja energetike i distribucije Azra Bračković, VERN'ova diplomantica i Manufacturing Area Procurement Manager u ExxoMobilu, Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) te Herman Seidl, direktor Agrokor energije.
Glavne teme panela ticale su se najavljenih eksploatacijskih natječaja za Slavoniju i tamošnje izvore nafte i plina, moguća nalazišta u Jadranu, liberalizaciju tržišta električne energije i osnivanje prve hrvatske burze struje te veće iskoristivosti obnovljivih izvora energije.
„Svaka velika i ozbiljna kompanija će prije početka bušenja provesti detaljna i dugoročna istraživanja na terenu, a onda započeti s izgradnjom infrastrukture. Do početka proizvodnje može proći između sedam i deset godina. Pogodnosti za državu i lokalno stanovništvo mogu biti višestruke, od prihoda do ulaganja u distribucijsku mrežu i lokalnu zajednicu“, izjavila je Azra Bračković.
Miroslav Mesić iz HOPS-a je naglasio kako su stvoreni svi preduvjeti za početak rada prve burze električne energije u Hrvatskoj.
„Očekujemo da burza do kraja godine počne s radom, a energijom će se trgovati za dan unaprijed. Proizvođači će time dobiti priliku natjecati se na burzi, što bi trebalo dovesti do rasta interesa proizvođača i ostalih sudionika za sudjelovanjem te smanjivanja cijena električne energije u budućnosti. Burza će investitorima i ulagačima omogućavati lakše prepoznavanje prilika za investiranje i razvoj projekata.“
Herman Seidl iz Agrokor energije je naglasio da se sektor obnovljivih izvora energije također mora promatrati u okviru ukupnog energetskog sektora i potencijala Hrvatske. „Hrvatska može ostvariti udjel od 20 posto korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Razvojem tog sektora, posebice u segmentu bioplinskih i postrojenja koja koriste biomasu, Hrvatska može značajno povećati doprinos u bilanci proizvodnje električne energije, učinkovitije iskorištavati otpad iz proizvodne i prehrambene industrije, te doprinijeti međunarodnim nastojanjima za smanjenje fosilnih goriva“, naglasio je Herman Seidl.
