Čak 10 posto hrvatskih građana boluje od kronične bolesti bubrega, no zbog dobrog transplantacijskog programa, na novi bubreg čekaju manje od godinu dana. Baš po tome smo prvi u svijetu, a kako je živjeti s doniranim organom u povodu Svjetskog dana bubrega razgovarali smo i s bivšim nogometnim reprezentativcem Ivanom Klasnićem koji nam se javio iz Njemačke.
Koliko su bubrežne bolesti opasne, svjedočili smo prateći životnu bitku bivšeg nogometnog reprezentativca Ivana Klasnića. Prošao je tri transplantacije.
''Trenutno mi je dobro, tablete rade svoje, bubreg radi dobro. Što ću se predati, borba je svaki dan. Treba se uvijek za svoju obitelj boriti i to je najvažnije'', rekao je Ivan Klasnić.
Nakon što je njegovo tijelo odbacilo bubrege koje su mu donirali majka i otac, prije tri godine transplantiran mu je treći. Ovaj put donor nije smio biti netko od članova obitelji jer su mu stvorena antitijela.
''Ne znam čiji sam dobio, znam da je ženska osoba bila, da je malo starija nego ja. Ostalo ne znam ništa'', kazao je Ivan.
I na tom daru beskrajno je zahvalan. Za operaciju ga je pripremao dr. Knotek.
Na novi bubreg u Hrvatskoj čeka se u prosjeku godinu dana
''U Hrvatskoj je broj transplantacija bubrega na broj stanovnika veći nego što je to u Njemačkoj, tako da je relativno lakše dobiti bubreg sa liste čekanja nego u Njemačkoj'', rekao je nefrolog u Sveučilišnoj bolnici Crosshouse u Škotskoj Mladen Knotek.
Draženu je bolest dijagnosticirana prije 10 godina, a posljednja tri mjeseca odlazi na dijalize.
''Nisam mogao spavati po noći, nakon dijalize kad je izvučena sva ta voda i otrovi počeo sam normalno funkcionirati. Jedini šok koji je bio u desetom mjesecu - spoznaja da ste ovisni o aparatu'', kazao je Dražen Pavičić.
Nije jedini koji čeka priliku za novi život. Na godinu 500 novih bolesnika počinje s nekim oblikom dijalize.
''Sa mnom je na dijalizi jedno troje-četvero mladih od svojih 20-25 godina, ja sam neki dio svog života prošao, ali ti mladi… teško im je sigurno na aparatima i dijalizi'', rekao je Pavičić.
S druge strane 60 posto ljudi koji obole ne stigne do dijalize jer simptoma gotovo da i nema. Rizik raste usred debljine, povišenog tlaka, šećerne bolesti.
''To su onda već nespecifični znakovi, ali mogu upućivati na vrlo uznapredovali stadij bubrežnog oštećenja. U svakom slučaju razlog su za posjetu liječniku'', rekao je Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
Transplantacija je optimalna metoda liječenja. Na novi bubreg u Hrvatskoj čeka se u prosjeku godinu dana, a prošle godine presađeno ih je 92.
