Po tom zakonu, lobisti će morati biti registrirani i uvedeni u poseban registar lobista. U registru, koji je zamišljen kao javno dostupni dokument, bili bi podaci o tome tko su osobe koje se bave lobiranjem, za koga lobiraju, koja državna tijela su kontaktirana i kada te koji je bio cilj lobiranja.
Osim što će lobisti morati biti punoljetni i nekažnjavani, protiv njih da bi se mogli baviti tim poslom neće se smjeti voditi kazneni postupak. Također, lobiranjem se neće smjeti baviti državni dužnosnici od jedne do pet godina nakon prestanka obnašanja dužnosti. Po smjernicama, propisalo bi se čak i kako se državni dužnosnici ponašaju u odnosu s lobistima: morali bi izbjegavati odavanje tajnih informacija nedostupnih javnosti, poput aktivnosti vezanih uz javnu nabavu, trebali bi se obvezati na poštivanje transparentnosti, što podrazumijeva javnu objavu sadržaja razgovora s lobistima...
I Europska komisija za registar
Kako piše Novi list, ovim zakonom bi bilo određeno i što se smatra lobiranjem, a to su sve aktivnost kojima je cilj utjecati na sustav donošenja odluka i kreiranja politike s namjerom stvaranja ili izmjena prijedloga zakona i drugih propisa, dodjela dozvola, donacija ili drugih financijskih pogodnosti te dogovaranja sastanka korisnika lobističke usluge i javnog dužnosnika.
Inače, neke su europske države tek posljednjih godina usvojile propise o lobiranju. Europska komisija i Europski parlament u lipnju prošle godine pokrenuli su zajednički registar lobista i svih drugih koji na bilo koji način pokušavaju utjecati na kreiranje ili provedbu europskih politika. Riječ je o registru transparentnosti, a od lobističkog djelovanja pri EU godišnje se ostvari od 60 do 90 milijuna eura prihoda. Smjernice za izradu zakona o lobiranju će vjerojatno razveseliti Hrvatsko društvo lobista, koje - zanimljivo - u četiri godine svoga postojanja nije uspjelo izlobirati zakonsku regulativu svoje profesije.
