Ove je godine udvostručen broj poslovno uvjetovanih otkaza u odnosu na prethodnu godinu - na državnu burzu rada u 11 mjeseci 2020. prijavilo se 43.000 radnika koji su ostali bez posla jer poslodavac više nije imao potrebu za njihovim radom, u odnosu na 24.000 takvih prijava u cijeloj 2019., piše u ponedjeljak Večernji list.
Osim ljudi koji su dobili otkaz kao "tehnološki višak", na burzi je evidentirano i oko 97 tisuća radnika kojima je istekao ugovor na određeno. Njihov se broj nije znatnije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. Manje je bilo otkaza zbog likvidacije ili stečaja tvrtki, sporazumnih otkaza, kao i otkaza zbog sezonskih poslova, a radnici su također manje otkazivali poslodavcu nego 2019.
Posljedice pandemije
Povećan broj poslovno uvjetovanih otkaza posljedica je pandemije i zatvaranja ekonomije na koje su poslodavci odgovorili rezanjem broja zaposlenih. Vlada je krenula u izmjene Zakona o radu kako bi uz postojeći rad na izdvojenom mjestu ozakonila i rad na daljinu te pripremila izmjene u režimu zapošljavanja, odnosno otkazivanja.
Ministar Josip Aladrović kaže da mu je želja "povećati broj ugovora na neodređeno i smanjiti broj ugovora na određeno vrijeme, ali s realnim mogućnostima, odnosno s pojednostavljivanjem otkazivanja ugovora na neodređeno vrijeme kako bi zaštitili poslodavce od potencijalnih problema koje bi mogli imati s određenim vrstama radnika. S druge strane želimo zaštititi i radna prava i naći tu balans.“
Viktor Gotovac, profesor na katedri za radno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže da “olakšanje" može ići u tri smjera, i to smanjenjem iznosa otpremnina, skraćenjem otkaznog roka te drukčijim definiranjem razloga otkaza uz smanjenje zaštite za pojedine kategorije zaposlenih kao što su invalidi, sindikalni povjerenici, zaposleni stariji od 60 i sl.
Zakonska otpremnina
Inače, zakonska otpremnina u Hrvatskoj iznosi trećinu plaće po godini staža, a radnik koji dobije poslovno uvjetovani otkaz ima pravo na otpremninu od najviše šest svojih plaća.
Sudac Županijskog suda u Zagrebu Ivica Veselić ističe da u sudskoj praksi ne vidi previše parnica vezanih uz otkaze. "Puno je više parnica vezano uz novčana potraživanja, regres, prekovremene sate, otpremnine. Ako nema takvih prijepora na sudovima, onda ni u praksi nema prijepora takve vrste koji bi tražili intervenciju zakonodavca u taj dio Zakona o radu", ističe Veselić za Večernji list.
