"Donio sam odluku da se neću kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske, i donio sam odluku da se povučem iz aktivne politike", kazao je tadašnji premijer Ivo Sanader na izvanrednoj konferenciji za medije održanoj prije točno 13 godina, 1. srpnja 2009.
Iznenadna ostavka prvog čovjeka države iznenadila je i potresla hrvatsku političku scenu, a nije ni pomoglo šturo Sanaderovo objašnjenje tog poteza poteza. Dan danas je njegova ostavka nikada do kraja nije razjašnjena.
Tada je svoju odluku obrazložio tvrdnjom da je 20 godina u politici i šest godina na čelu Vlade. Podsjećamo, na 5. Općem saboru HDZ-a 2000. izabran je za predsjednika stranke naslijedivši na tom mjestu Franju Tuđmana. Sanader je iste godine izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, a u tom sazivu obnašao je i dužnost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku.
"Ovu odluku nisam donio olako, već nakon dubokog promišljanja. Hvala Bogu, nisam bolestan i neću prihvatiti dužnost u nekoj od europskih institucija, iako je bilo i takvih ponuda", rekao je tada Sanader, ali točne razloge povlačenja nije želio otkriti. Tada je kazao kako ne može isključiti svaku mogućnost da se jednog dana vrati u politiku.
Sjednica Vlade RH dan nakon sto je premijer Ivo Sanader podnio ostavku
Još jedna zanimljivost povezana s njegovom ostavkom je i činjenica da je Sanader dao ostavku na isti dan kada je njegovoj nasljednici bio rođendan. Da, Sanader je dao ostavku na rođendan Jadranke Kosor, koja je tada napunila 56 godina. No, šest mjeseci kasnije Sanader se pokušao vratiti u politiku. Ipak, bivši hrvatski premijer izbačen je iz stranke nakon što je pokušao izvesti dramatični unutarstranački puč i preuzeti vlast u vladajućem HDZ-u. Kako je to izgledalo? Sanader je, 3. siječnja 2010. godine, potpuno neočekivano sazvao novinare i u sjedištu HDZ-a obznanio svoj povratak u politiku.
Pa je tako, osim što je upropastio rođendan Jadranki Kosor, kasnije ju je i oštro kritizirao kao premijerku i svoju nasljednicu za loše vođenje stranke, pokrepljujući to slabim izbornim rezultatom HDZ-ovog predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga, koji je ispao iz predsjedničke utrke osvojivši tek 12 posto glasova.
Dodao je kako je Hebrangov loš rezultat odraz "nesnalaženja u vođenju stranke". Sanader, koji nakon samovoljnog izlaska iz politike ima funkciju počasnog predsjednika HDZ-a i sva prava koja pripadaju čelnim ljudima stranke rekao je kako je pogriješio kada se potpuno povukao iz politike, te da se sada u nju vraća kako bi "ojačao HDZ". U sjedištu stranke, na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, pojavio se bez znanja aktualne premijerke i predsjednice HDZ-a, Jadranke Kosor. U njegovu društvu bilo je i 12 parlamentarnih zastupnika. To je trebalo poslati jasnu poruku Kosor o njegovoj moći.
Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader prvi je put zasjeo na optuženičku klupu 28. listopada 2011.
Samo 24 sata nakon pokušaja izvođenja puča Sanader je izbačen iz stranke. Kad je bila sigurna da je većina utjecajnih stranačkih čelnika uz nju, Jadranka Kosor sazvala je svoje najbliže suradnike. Odluka je bila donesena: predložit će predsjedništvu HDZ-a da se Sanadera isključi iz stranke.16 članova predsjedništva HDZ-a podržalo je prijedlog, samo je troje bilo protiv, a dvoje suzdržanih.
"Nitko ne može otići a da ostane, niti može ostati, a da je otišao. Ne može se nakon šest mjeseci reći 'sad se vraćam'. Mi smo preuzeli odgovornost za ovu zemlju i stranku, a ja ne mogu i neću raditi po nečijim napucima, niti ću biti na čelu stranke, a da drugi povlače konce", kazala je istog dana Jadranka Kosor.
Krajem te godine Sander je uhićen u bijegu u Austriju nakon čega su uslijedili mnogobrojni pravni procesi protiv njega koji traju i danas.
Ivo Sanader je prvi osuđeni bivši premijer i ratni profiter u Hrvatskoj. Osuđen je na osam i pol godina zatvora, a pravomoćnu presudu su donijeli suci na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske Zdenko Konjić, Dražen Tripalo i Marin Mrčela. Prvotno je osuđen zbog primanja mita šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija na deset godina zatvora, no potvrđujući presudu na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kazna mu je smanjena na osam i pol godina zatvora.
