Srpska glumica Milena Radulović svojim mučnim svjedočanstvom o silovanju, dok je imala samo 17 godina, ohrabrila je žene diljem regije i 'gurnula grudu' koja se sada već pretvorila u pravu lavinu ispovijesti njezinih kolegica i drugih žena o seksualnim zločinima koje su pretrpjele, a o njima su šutjele godinama.
Posljednje takvo svjedočanstvo je ono iz RTL Direkta gdje je poznata hrvatska glumica Sanja Vejnović sasvim otvoreno progovorila i o svojim iskustvima.
"Radilo se o jednom kolegi koji je bio puno stariji. Ja sam imala svega 20 godina, a on 25 godina više, bio je oženjen i vrlo poznat i prihvaćen od društva. Svi su ga voljeli. Pokojan je pa mu neću reći ime. On je na silu htio ući u sobu kada smo spavali u hotelu na snimanju. Izgurala sam ga, nije se ništa desilo. Rekla sam da ću vikati i izgurala sam ga iz sobe", kazala je te otkrila da je zbog tog događaja izgubila i glavnu ulogu u sljedećem filmu koji je trebala raditi. Naime, nasilnik se na nju jako naljutio zato što ga je odbila te joj i zaprijetio da tu ulogu neće dobiti, a očito je bio dovoljno utjecajan i moćan, pa i nije.
Sa svojom je pričom u javnost ovih dana izašla i saborska zastupnica Barbara Antolić Vukorepa. "Kao studentica Pravnog fakulteta u Mariboru na putu do bolnice u vozilu hitne pomoći pokušao me silovati vozač te iste hitne pomoći", kazala je.
Često se nakon takvih mučnih priznanja žrtve dodatno stigmatizira. Propituju se njihovi motivi izlaska u javnost "nakon toliko godina", komentatori po društvenim mrežama čude se "zašto nije ranije sve kazala" i prijavila policiji, a pojavljuje se i zbrka oko tumačenja pojmova silovanje i spolno uznemiravanje pa mnogi smatraju da ako nema prisilnog seksualnog čina, onda nema ni kaznenog djela.
Što je spolno uznemiravanje?
Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić za RTL.hr je na jednom primjeru objasnila što je to spolno uznemiravanje i kako ono izgleda u praksi.
"Medijski poznat slučaj je slučaj policijske službenice koju je spolno uznemiravao nadređeni policajac koji je ispoljavao verbalno i fizički neželjeno ponašanje seksualne naravi", pojašnjava odvjetnica te dodaje kako su primjeri spolnog uznemiravanja u praksi "svi neželjeni komentari, ponude, dodiri, prijedlozi seksualne naravi".
Hrvatski Kazneni zakon spolno uznemiravanje definira kao "svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje".
U zakonu se objašnjava da kod spolnog uznemiravanja zlostavljač mora biti nadređen žrtvi ili ona mora biti u odnosu zavisnosti prema njemu ili iz neke posebno ranjive skupine, a propisana je i kazna zatvora do dvije godine.
"Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine", stoji u zakonu.
Bezbradica Jelavić objašnjava kako je dobra definicija spolnog uznemiravanja seksizam i to kako ga definira Preporuka odbora ministara Vijeća Europe.
"U svrhu ove Preporuke, seksizam je: Bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili van nje (online ili offline), sa svrhom ili učinkom: i. kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe ili skupine osoba ili ii. rezultata u obliku tjelesne, seksualne, psihološke ili društvenoekonomske štete ili patnje osobe ili skupine osoba ili iii. stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja ili iv. stvaranja prepreke autonomiji i potpunom ostvarenju ljudskih prava osobe ili skupine osoba ili v. očuvanja i jačanja rodnih stereotipa.2 2 Rodni stereotipi su unaprijed stvoreni društveni i kulturni obrasci ili ideje kojima se ženama i muškarcima pripisuju karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihov spol. Rodni stereotipi su ozbiljna prepreka postizanju stvarne ravnopravnosti spolova i potiču rodnu diskriminaciju. Takvi stereotipi mogu ograničiti razvoj prirodnih talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, njihovih obrazovnih i profesionalnih preferencija i iskustava, kao i životnih prilika općenito", stoji u Strategiji ravnopravnosti spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023. godine.
Što je silovanje?
Za razliku od spolnog uznemiravanja, kod kaznenog djela silovanja, mora postojati spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja.
"Tko s drugom osobom bez njezina pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina", stoji u kaznenom zakonu opis silovanja, a postoji i teži oblik djela u kojem mora postojati "uporaba sile ili prijetnja da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe" za što je predviđena kazna od tri do 10 godina.
Pristanak na spolni čin
Često se na sudu, ali i u komentarima na društvenim mrežama i u javnosti, problematizira tema je li žrtva pristala na spolni čin. I taj pristanak je definiran u Kaznenom zakonu i to na način:
"Pristanak postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku".
Dodaje se i dio kada toga pristanka osobito nema:
"Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda."
Bludne radnje
U tom dijelu hrvatskog Kaznenog zakona postoji i treći članak koji se odnosi na "Bludnje radnje", a one se vežu na članke o silovanju i spolnom uznemiravanju uz razliku da "kad nije počinjen ni pokušaj tog kaznenog djela (nego, op.au) počini bludnu radnju", a kažnjavaju se do, u najtežem obliku, pet godina zatvora.
"Žrtve u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićene"
Bezbradica Jelavić smatra da žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićene.
"Kaznenopravna politika u Hrvatskoj u odnosu na kaznena djela protiv spolne slobode je blaga, a žrtve nisu dovoljno zaštićene unatoč mehanizmima koji su u zakone uvedeni upravo radi zaštite žrtava tijekom postupka", kazala nam je Bezbradica Jelavić.
Kao zastupnica Autonomne ženske kuće Zagreb ona je posljednji puta predlagala poboljšavanje zakona tijekom izmjena Kaznenog zakona krajem 2019. godine, a među tim prijedlozima je i pooštravanje kazne za spolno uznemiravanje i iskorištavanje djeteta.
Tražili su i da se ozbiljno propita zastara kod kaznenih djela spolnog uznemiravanja i iskorištavanja djeteta.
"Kod žrtava seksualnog nasilja koji su nasilje pretrpjeli kao djeca odgođena je sposobnost pokretanja postupka, s obzirom na niz posljedica koje trpe. S obzirom da su djeca prema Ustavu RH pod posebnom zaštitom države potrebno je ojačati pravni okvir koji će zlostavljanoj djeci omogućiti pokretanje kaznenog postupka u kasnijoj fazi života kada će za prijavu biti sposobni i pri tome ukloniti ograničavajući faktor zastarnog roka", objašnjavali su u svom prijedlogu Vladi.
Prvi korak u promjeni društvene klime i boljem odnosu prema žrtvama je da one same ukažu na problem, a tu 'grudu' je u našoj regiji zakotrljala glumica Milena Radulović, dok su se mnoge žene ohrabrile i učinile isto nakon njezinog svjedočanstva, a sad institucije moraju prepoznati i adekvatno reagirati na njega.
