Bivši ministar rada i mirovinskog osiguranja Mirando Mrsić (SDP) kritizirao je u ponedjeljak mjere za poticanje zapošljavanja koje je najavio sadašnji ministar Marko Pavić, ustvrdivši kako one pokazuju Pavićevu nesposobnost da se uhvati u koštac s problemima u tom resoru.
Problem odlaska mladih iz Hrvatske izrazito je slojevit i složen, pa se njegovo rješavanje ne može svesti na provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, kako misli Pavić, već na rješavanje složenijih pitanja kao što su otvaranje novih radnih mjesta, odgovarajući uvjeti rada i postojanje jasnog profesionalnog i osobnog napredovanja, ocijenio je Mrsić na svojoj facebook stranici.
Potpuno suprotstavljene mjere
"Paviću očito nije jasno da pripravništvo i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) nisu komplementarne, već međusobno suprotstavljene mjere, pa je doista licemjerno čuti da će poslodavci, zaslugom HDZ-ove Vlade, moći svojim pripravnicima isplaćivati veće plaće, od kojih će pola financirati država, jer je uvijek lakše posegnuti za mladim čovjekom koji poslodavca ništa ne košta umjesto za subvencioniranim pripravništvom", kaže Mrsić.
Potiče se minimalac
Mrsić je također kritizirao to što se pod mjerom smanjenja troškova rada zapravo provodi državno subvencioniranje poslodavaca koji radnicima isplaćuju minimalne plaće.
"Već se s prvim danima 2018. godine javlja praksa da poslodavci ne žele povećati minimalne plaće, upravo zato da bi ostvarili subvencije, pa je čudno što Pavić misli da Vlada takvom politikom potiče povećanje plaća", tvrdi Mrsić.
Isto tako, smiješno je da se u uvjetima kada nema nikakvog poticanja ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta, kao mjera za otvaranje radnih mjesta za žene spominje program "Zaželi", jer žene, koje će sudjelovati u tom programu, neće imati mogućnost trajnog zaposlenja, dodao je.
Mrsić je nezadovoljan i politikom prema mirovinskom sustavu jer Pavić nije javnosti jasno rekao Vladinu namjeru da ubrza povećanje dobne granice za umirovljenje i provede veću penalizaciju za prijevremeno umirovljenje, i to u vrijeme kada Ministarstvo ne predlaže nikakve mjere za poboljšanje uvjeta rada, a poslodavci se rješavaju starijih radnika kroz stimulativne otpremnine.
