Mreža potrošača Hrvatske (MPH) u svome priopćenju javnosti pozvala je sve udruge za zaštitu potrošača iz Hrvatske da zajedno pokrenu javnu kampanju protiv manipulacija i laži koje se koriste u kršenju dostojanstva i prava potrošača.
"Činjenica je da Republika Hrvatska nema definiranu politiku zaštite potrošača, a samim time ni Strategiju provedbe te politike, kao jedne od prioritetnih politika Europske unije. Nacionalni program zaštite potrošača je dokument koje je na prijedlog Vlade RH donio Hrvatski sabor, u kojem se potrošač definira kao "slabija strana na tržištu", dok je svuda u EU-u i uljuđenom svijetu potrošač definiran kao "regulator tržišta". Stoga se u Hrvatskoj glas potrošača ne čuje, niti se želi čuti", poručuju iz Mreže potrošača Hrvatske.
'Novčanici potrošača kao kasice-prasice za pokrivanje gubitaka'
Zbog takvog maćehinskog odnosa države prema potrošaču, navodi se dalje u priopćenju, trgovci se bogate na račun potrošača, a novčanici potrošača su kasice-prasice za pokrivanje gubitaka promašenih investicija, lošeg rukovođenja društvenim firmama i lošim političkim odlukama. Mreža potrošača Hrvatske smatra to nepoštenom poslovnom praksom koju "pokrivaju" institucije sustava pa čak i pojedine odluke Vlade.
Mreža potrošača Hrvatske ističe konkretan primjer. Neprihvatljivo je, kažu, da trgovačka društva i jedinice lokalne samouprave koje organiziraju i provode naplatu parkiranja umjesto naplaćivanja "kazne" što im je Ustavni sud zabranio (jer nemaju ovlast kažnjavanja) istu zamijene tzv. Dnevnom parkirnom kartom, koju suprotno članku 46. Zakona o zaštiti potrošača ostavljaju za brisačima automobila, te u slučaju neplaćanja pokreću postupak prisilne naplate, a hrvatsko pravosuđe to prihvaća. Rečeno uzrečicom: Nije šija, nego vrat!
"Neprihvatljivo je da suprotno Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o zaštiti potrošača i resornim zakonima, koji su usklađeni s Direktivama EU-a da se plaća samo učinjena usluga koju je potrošač izričito naručio, Vlada donosi Uredbe i druge podzakonske akte, kojima se ponovno uvodi plaćanje paušala (čitaj: trošak nesposobnosti rukovođenja firmom). Riječ paušal je doduše izbačena iz propisa, ali su uvedene istoznačnice poput "minimalna cijena javne usluge", "snaga", "manipulativni troškovi"...", upozorava u priopćenju Mreža potrošača Hrvatske.
'Vlada se nametnula kao zakonodavno tijelo'
Takve su naknade, ističu, najprije uveli pružatelji usluga distribucije električne energije, odnosno opskrbe električnom energijom. "Kada na brojna negodovanja i prigovore Udruge za zaštitu potrošača nitko u Hrvatskoj nije reagirao, postupno su uvedeni takvi paušali počev od "javne vodoopskrbe i javne odvodnje" sve do najnovije javne usluge "prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. I opet nije šija, nego vrat!", ističu u MPH.
Svi ti paušali kao solidarna plaćanja po načelu "neka troši tko koliko troši, a plaćaju svi" određeni su, kažu u MPH, uredbama Vlade RH. No, budući da osnovni Zakon ne poznaje "paušal" odnosno plaćanje neučinjene usluge, jasno je da su Uredbe Vlade RH stavljene iznad Zakona.
"Takvom praksom se Vlada RH, suprotno Ustavu RH, nametnula kao zakonodavno tijelo, što bi u demokratskim državama predstavljalo državni udar. Ovi navedeni propisi doneseni su bez da se netko sjetio pitati bar za mišljenje potrošače (udruge za zaštitu potrošača). Prilikom donošenja Zakona, doduše, iskorišten je demokratski ukras zvan "e-savjetovanje" (Nijedna primjedba ili prijedlog s e-savjetovanja nije uvrštena u zakon), ali nedvojbeno je da potrošačima nije pružena mogućnost da daju amandmane. Prilikom donošenja Odluka i Uredbe Vlade RH, ni taj instrument demokratskog ukrasa nije iskorišten, već je Vlada jednostrano s odstojanja nametnula u naravi dodatne poreze potrošačima, koji se doduše sada ne zovu porezi ili paušali, nego "minimalna cijena javne usluge", "snaga", "manipulativni troškovi" i slično", upozorava Mreža potrošača.
'Zaštitu potrošača maknuti iz resora Ministarstva gospodarstva!'
Zbog svega toga, Mreža potrošača Hrvatske traži da se resor zaštite potrošača preseli iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGPO) jer je, tvrde, sadašnjim rješenjem resorno ministarstvo u izrazitom sukobu interesa.
"Ujedno se MINGPO stavlja u poziciju da ne može kvalitetno brinuti ni o potrošačima ni o gospodarstvenicima ("Kadija te tuži, Kadija ti sudi"). Takvo rješenje rezultiralo je blokadom računa oko 300.000 potrošača, a ako uzmemo i njihove obitelji, činjenica je da je oko milijun potrošača (građana) Hrvatske dovedeno po svim kriterijima u kategoriju energetskog, pa i svekolikog siromaštva, jer država je bez razmišljanja o posljedicama razbila milijun kasica-prasica", poručuju u priopćenju te traže od Hrvatskoga sabora i Vlade da počnu provoditi obveze vezane za zaštitu potrošača koje je Hrvatska preuzela u pristupnim pregovorima te ulaskom u EU.
MPH također traži osnivanje neovisnog tijela za zaštitu potrošača u Hrvatskoj - Državne uprava za zaštitu potrošača u kojoj bi ravnomjerno bili zastupljeni Vlada, Potrošački inspektorat i udruge za zaštitu potrošača. To traže stoga što se, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, nijedan zakon koji se tiče potrošača ne može donijeti bez mišljenja samih potrošača.
"Mišljenje ne mora biti obvezujuće, ali ako se ne prihvati neka zakonodavac snosi političke posljedice", zaključuje se u priopćenju Mreže potrošača Hrvatske koje potpisuje zamjenik predsjednika Željko Tomašić.
