Jedan od kandidata za ministra gospodarstva je Milan Račić, nestranački kandidat Mosta i još jedan povratnik iz Kanade s, kako kažu, respektabilnom poslovnom karijerom i programom s kojim se pohvalio na Facebooku.
Gostujući u RTL Direktu Milan Račić je potvrdio je kako je razgovarao s Mostom oko pozicije ministra gospodarstva.
Možete li potvrditi da ste u užem krugu za ministra gospodarstva? Jeste li razgovarali s mandatarom Tihomirom Oreškovićem?
Nisam razgovarao s mandatarom Oreškovićem. Prošli tjedan su me nazvali iz Mosta i rekli mi da sam kandidat za par ministarstava. Prošlog četvrtka smo razgovarali dva i pol sata oko ministra gospodarstva i traži su me plan. Koliko sam rshvatio, to su tražili od svih kandidata. Na njima je sada. Ne odlučujem ja.
Kakve su vaše kvalifikacije za ministra? Što ste radili u Kanadi?
Većini vijeka sam radio u Americi i Njemačkoj. Po struci sam ekonomist i pravnik i završio sam magisterij međunarodnog prava. Radio sam većinom u avio industriji, ali i u investicijskoj industriji. Vodio sam preko dvije milijarde pregovora gdje sam ja vodio pregovore u korporativnom financiranju i kupovini aviona. Radio sam strategiju za jednu veliku kanadsku tvrtku kako da preuzmu tržište bivšeg Sovjetskog saveza.
Što je vama Kanađanima tako dobro ovdje da se u valovima vraćate? Dok ljudi iz Hrvatske iseljavaju u Kanadu, vi, poslovni ljudi, se vraćate?
Zato je kriva Amerikanka, za koju sam se zaručio u Washingtonu. Ona je rekla: 'Slušaj, Milane. Stalno pričaš o Hrvatskoj. Ili šuti ili me vodi tamo'. Taman sam vodio firmu kroz rekonstruktikturiranje nakon 11. rujna u SAD-u. Tada je avijacija bila pod velikim pritiskom i bio sam umoran. Trebao sam promjenu. Rekli smo 'idemo graditi mladu zemlju'. Međutim, tada nismo razumijeli da se mnogo više kralo nego gradilo. Došli smo u Hrvatsku 2006. godine.
U Hrvatskoj je sada problem s jedne strane zahtjev za rezanjem rashoda. To su investitori tražili, oko pet milijardi kuna, a s druge strane zahtjev da se smanje porezi. Poduzetnici to uglavnom traže. Kako izaći iz tih škara, da bi proračun trebali smanjiti i na rashodnoj i prihodnoj strani?
Da smo to počeli prije 10 godina, to bi bio puno manji problem. To su sve pregovori, uvod u pregovore. Bit će rezova. Mi nemamo novaca da idemo u velike državne investicije. Jedino možemo osposobiti privatni sektor. Sada je bio oko dva posto rast i taj rast će generirati veće poreze. Mi imamo jednu depresiju u Hrvatskoj, što udara i privatni i javni sektor.
Po vama javni dug nije toliko veliki problem kao što je mali gospodarski rast ili nikakav gospodarski rast?
To je povezano. Mi da imamo puno veći rast, taj bi dug mogli puno lakše otplatiti. Da imamo veći BDP, oni gledaju to koliki je postotak BDP-a. Da imamo ekonomiju koja je duplo veća, taj postotak bi bio pola od toga.
U svom programu ste spomenuli privatizaciju. Što i kako privatizirati?
Prvo moramo napraviti analizu. Mi puno zloupotrebljavamo termin strateški. Moramo prvo odlučiti što je stvarno strateško za Hrvatsku i što moramo zadržati. Sve drugo predlažem da se privatizira i da se ide preko IP-eva da ljudi imaju šansu kupiti udio u tome. Ako vi ne uvjerite ljude da je vaš program za njihov interes i njihovo dobro, ta reforma neće uspjeti.
