Koliko je stvarno ljudi umrlo od COVID-a, pitala je Petra Mlačić zamjenicu ravnateljeva Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivanu Pavić Šimetin koja je dala jasniji pregled najnovijih podataka mortaliteta koji govore da je lani prvi put na prvo mjesto bolesti koja uzrokuje smrtnost isplivala zarazna bolest.
Zbunjuje podatak da su neki ljudi umrli s, a drugi od korone. Jesu li ljudi umrli od korone bili živi da nije bilo pandemije?
Govorimo o podacima službene mortalitetne statistike za 2021. godinu i to su podaci koje je provjerio HZJZ a koje su dostavili mrtvozornici i u kojima je COVID naveden kao taj koji je pokrenuo slijed događanja koji je doveo do smrti. Vezano je uz druge bolesti, tako da velik dio tih ljudi, da nije imalo druge bolesti, ne bi od COVID-a preminuo, Ali COVID je doveo do smrtnih ishoda. Većina bi preminulih i danas bila živa da nisu imali druge bolesti, visoku životnu dob.
Konstantno smo u vrhu po smrtnosti, a na dnu po cijepljenju. Što se napravilo krivo?
Ne može se reći da se nešto napravilo krivo, imamo puno čimbenika zbog kojih imamo očekivano veću smrtnost od zemalja Zapadne Europe i prije korone. t+To su čimbenici rizika - po debljini smo vodeći u Europi, po pijenju alkohola smo četvrta zemlja, ispred nas su Italija, Španjolska, Portugal. Također smo sedmi po pušenju (22,1% je pušača), 65 posto nas je pretilo ili ima veću tjelesnu težinu. To su čimbenici koji pridonose i kroničnim bolestima koje povećavaju i rizik za teške oblike COVID-a i onda dolazi do smrti ako se oboli od korone.
Kad ćemo znati točno koliko se ljudi nije liječilo na vrijeme u COVID-u i koji nisu na vrijeme dobili dijagnozu?
Već sad imamo podatke za 2020. i 2021. Vidimo da se u 2020. kad je bio lockdown došlo do zastoja, ali u funkcioniranju sustava je nadoknađen pa smo po hospitalizacijama i pružanju primarne zdravstvene zaštite vratili smo se u pretpandemijske godine.
Inače, ove godine do današnjeg dana umrlo je 460 ljudi od ili s koronom.
