Da nauče kada od zametka postaje plod, osmoškolci imaju dva sata nastave od sveukupno šest, koliko je predviđeno za upoznavanje građe ženskih i muških reproduktivnih organa, tijeka trudnoće i spolno odgovornog ponašanja. U srednjoj školi za to imaju još četiri sata, i to je to - donosi RTL u svome prilogu.
Nedovoljno sati i edukacije
"Broj neželjenih trudnoća koji se događa među mladim ljudima očiti je pokazatelj da to nije dovoljno sati. Nema dovoljno edukacije", kaže Renata Banjan, profesorica biologije u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji u Osijeku dodajući kako im ondje organizirano dolaze i studenti medicine predavati o spolnom sustavu, spolnoprenosivim bolestima, kontracepciji i odnosima u vezama.
Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj djevojke i mladići prvi spolni odnos imaju u prosjeku sa 17 godina. Sedamdeset posto ih je, prema anketi, koristilo kondom kao zaštitu od neželjene trudnoće i spolnih bolesti, a ostali ništa.
ZNANSTVENIK NA HRT-u NAPAO SPOLNI ODGOJ: ‘To su genetski poremećaji i bolesti’
Mladi rano počinju, a škola ih ne prati
No, ima i djece koja ranije ulaze u seksualne odnose, ali problem je u tome što obrazovni sustav slabo prati te trendove među tinejdžerima.
"Kad uzmete u obzir cijelu halabuku koja je nastala oko uvođenja zdravstvenog odgoja i onda se sjetite da je zapravo o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju riječ o jednom i pol satu godišnje", kaže Aleksandar Štulhofer s Katedre za seksologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
U Hrvatskoj je pitanje zdravstvenog odgoja postalo dominantno političko i vjersko.
"Skandinavske zemlje počinju mnogo ranije sa sadržajima koji su prilagođeni specifičnoj dobi. A što se nas tiče, kao i svake zajednice, to pitanje nije samo znanstveno", kaže Štulhofer.
