Danas je trebalo biti održano ročište za sklapanje predstečajne nagodbe nad Dalekovodom, no ništa od toga jer je u ponedjeljak proces zaustavio sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić - zatražio je ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Ovaj potez iznenadio je upravu Dalekovoda, ali i naljutio ministra financija Slavka Linića. Kazao je da je sudac imao sedam mjeseci vremena, a da je sada doveo u pitanje i opstanak mnogih drugih tvrtki koje spas traže kroz predstečajnu nagodbu. Zbog njegove odluke Linić se obrušio na suca proglašavajući ga neradnikom.
"On neće raditi kako ne bi morao donositi odluku o 15.000 stranica dokumenata", kazao je Linić.
Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda ministru je odgovorio pismom, kojeg je poslao medijima.
Pismo suca Kolakušića prenosimo u cijelosti:
"S obzirom na veliki i opravdani interes javnosti, očitujem se da sam tijekom postupanja u sudskim postupcima povodom prijedloga za sklapanje predstečajnih nagodbi, stekao osobno uvjerenje da pojedine odredbe tog Zakona i njihova primjena u konkretnim predmetima predstavljaju povredu Ustava RH i drugih zakona na štetu vjerovnika, državnog proračuna RH, a time i svih građana RH, dok pojedinim vjerovnicima omogućuju povoljnije uvjete ostvarivanja njihovih potraživanja, te sam sukladno svojoj savjesti i povjerenoj dužnosti suca bio dužan donijeti odluku o zastajanju s postupkom do odluke Ustavnog suda RH o zahtjevu za ocjenu suglasnosti pojedinih njegovih odredbi s Ustavom RH.
Predmetna uvjerenja o ustavnosti pojedinih odredbi Zakona bit će sadržana u Zahtjevu za ocjenu ustavnosti, koji je pred dovršetkom te će isti uskoro biti predan Ustavnom sudu RH.
'Neustavnost nisam ranije mogao predvidjeti'
Ocjenu Ustavnosti pojedinog Zakona potrebno je promatrati kroz oblike njegove primjene u konkretnim sudskim predmetima, te njegovu refleksiju na prava građana i pravnih osoba. Temeljem osobnog iskustva predviđao sam određene negativne posljedice tog Zakona, ali razmjere zloupotrebe tog Zakona uistinu je bilo teško predvidjeti, te su isti uočeni tek u radu na predmetima, slijedom čega nisam mogao ranije utvrditi neustavnost odredbi Zakona, niti podnijeti Zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Osobno želim vjerovati u dobre namjere prilikom donošenja zakona, te želim istaknuti da sam podržavao početnu ideju predstečajnih nagodbi, međutim primjena tog Zakona prema mojoj ocjeni dovela je do povreda Ustava RH i ostalih Zakona RH.
Izjava hrvatskog političara, jučer objavljena u medijima, da je u ranijem tijeku postupka pred Financijskom agencijom pribavljeno 15.000 stranica spisa, a da sam ja kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, samo trebao donijeti rješenje kojim potvrđujem predstečajnu nagodbu, vjerojatno najbolje govori o suspektnoj ustavnosti Zakona koji hrvatskim sucima oduzima pravo da budu suci i primjenjuju propise Republike Hrvatske, po principu "vidim, a ne smijem vidjeti".
Pet dana za 1.950 stranica
U odnosu na navod istaknut u medijima da sam imao preko 100 dana za postupanje u predmetu predstečajne nagodbe Dalekovod d.d., ističem da je prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe podnesen 26. travnja 2013., odnosno preuranjeno, jer je rješenje o prihvaćanju plana steklo svojstvo izvršnosti tek 31. svibnja 2013., te da prijedlog nije sadržavao temeljni dokument za postupanje po istom. Naime isti je podnesen bez sadržaja teksta predstečajne nagodbe koji je dužnik želio sklopiti s vjerovnicima. Predlagatelj je sadržaj prijedloga predstečajne nagodbe u spis predmeta dostavio 3. srpnja 2013. nakon što je rješenjem pozvan da ga dostavi. Predlagatelj je u sudski spis predmeta dostavio sadržaj prijedloga nagodbe koji sadrži 1.950 stranica teksta. Uvidom u isti utvrđeno je da ima nedostatke te je predlagatelj ponovno rješenjem pozvan da dostavi ispravljeni prijedlog i očituje se o određenim dijelovima prijedloga nagodbe. Ispravljeni prijedlog je predlagatelj dostavio 16. srpnja 2013. Slijedom navedenog proizlazi da sam od zaprimanja potpunog prijedloga za meritorno postupanje u rečenom predmetu imao 5 umjesto spomenutih 100 dana.
Nadalje, potrebno je istaknuti kako do današnjeg dana u sudski spis predmeta nije dostavljen spis predmeta koji se vodio pred Financijskom agencijom, odnosno FINA nije postupila po rješenju Suda kojim je pozvana da isto učini.
Prilikom donošenja odluke o zastajanju s postupkom, u predmetu sklapanja predstečajne nagodbe, koristio sam terminologiju iz članka 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99, 29/02 i 49/02) kojim je određeno je "da ako sud u postupku utvrdi da … pojedina odredba zakona nije suglasna s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu..."
Sudac pojedinac ne odlučuje o činjenici je li određeni zakon u suglasan ili nije s Ustavom RH, jer je to u izričitoj nadležnosti Ustavnog suda RH, ali je dužan koristiti se zakonskim terminima."
SSSH je reagirao na odluku suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića o zastajanju predstečajne nagodbe u slučaju Dalekovoda zbog izražene namjere za podnošenjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Kako se ističe u priopćenju za javnost, takva bi odluka mogla imati dalekosežne posljedice, ne samo za Dalekovod, već i za niz drugih tvrtki i radnike koji rade u njima.
"Među tvrtkama u kojima djeluje SSSH i udruženi sindikati, njih 103, u kojima je zaposleno 16.625 radnika, ima problema u poslovanju. Radnicima se ne isplaćuju plaće i do 14 mjeseci (Konstruktor, Zlatar), ne uplaćuju doprinosi, računi su u blokadi... U cijeloj priči, ispaštaju, ponajviše – radnici, koji su najmanje krivi za stanja u kojima se nalaze te tvrtke.
Zakon, koji je u primjeni još od 1. listopada 2012. godine, predstavlja šansu za oporavak tvrtki. Šansa je iskorištena u vinkovačkoj Spačvi. Zašto đakovačkoj PAN trgovini, Lipik Glasu, splitskim Solarnim ćelijama, Međimurje betonu, Hidrogradnji Osijek, Ljevaonici Bjelovar, Hotelu Selce, Hotelu Medena, ZRC-u Lipik, HOC-u Bjelolasica, Autotransportu Karlovac… oduzimati šansu za oporavak i spas Hrvatskoj toliko potrebnih radnih mjesta? U slučaju rušenja ili blokade postupka predstečajne nagodbe ruši se cjelokupni sustav ozdravljenja tvrtki, budući da nastupa stečaj koji, uslijed paralelno provedenih promjena Stečajnog zakona, praktički znači prestanak poslovanja i KRAJ.
Postavlja se pitanje u čijem je to interesu? Radi li se o gubitku uloge u stečajnim postupcima koja je pojedinim sucima predstavljala unosan posao, ili naprosto sukobu izvršne i sudbene vlasti – iz perspektive radnika svejedno je.
Eventualne probleme u provedbi Zakona potrebno je rješavati u hodu, kad već sami zakonski prijedlog nije bio dobro pripremljen, ali ne treba dovoditi u pitanje mehanizam koji može spasiti mnoga radna mjesta i koji predstavlja jednu od rijetkih konkretnih mjera usmjerenih na spas hrvatske ekonomije", navodi se u priopćenju.
