Mirovinskim zakonom koji je na snazi od siječnja 2014. godine strože se kažnjava prijevremeno umirovljenje koje, ovisno o godinama staža i godinama života, može umanjiti mirovinu i do 20,4 posto. Taj se najviši iznos kazne odnosi na umirovljenike koji u mirovinu odu pet godina ranije - s navršenih 35 godina mirovinskog staža, a na umirovljenice ako odu do 32 godine mirovinskog staža.
Preporuka Europske komisije
Da Vlada razmišlja o dodatnom kažnjavanju umirovljenika, najavila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić kazavši u razgovoru za Novu TV da je to preporuka Europske komisije.
No, dodala je da se želi stimulirati ostanak u radnom odnosu onih koji to žele, a naročito deficitarnih struka do 68. godine života. I ta je stimulacija već prisutna za sve one koji dulje ostaju u radu, odnosno nakon što napune 65 godina života i rade najviše do 67. godine života. Ta je godina odabrana s obzirom na to da će od 2038. godine i žene i muškarci u punu starosnu mirovinu odlaziti s navršenih 67 godina.
Osim ministrice rada, promjene u mirovinskom sustavu najavio je i novi ministar financija Zdravko Marić govoreći o "strukturnim potezima u smislu ubrzavanja produženja radnog vijeka ili penalizacije preranog umirovljenja".
Prošla Vlada se opirala
Europska komisija od Hrvatske je tražila i da prije 2038. godine podigne dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, no bivša administracija to je odbacila s obzirom na specifičnost domaćeg sustava u kojem žene do 2030. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Tek u toj godini dosežu zakonski okvir od 65 godina života, a onda bi se od 2031. do 2038. godine postupno podizao prag za umirovljenje i žena i muškaraca do 67 godina života, piše Novi list.
Bivša je vlada predstavnicima Europske komisije na nizu sastanaka nastojala dokazati kako bi dodatna penalizacija bila kontraproduktivna. S tim da Europska komisija i u zadnjem izvješću o Hrvatskoj ističe kako mirovine u Hrvatskoj nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Dodatno osiromašivanje
Donedavni ministar rada i mirovinskog sustava, SDP-ovac Mirando Mrsić protivi se toj penalizaciji.
"Ne odlaze ljudi u prijevremene mirovine zato što to žele, jer je to hir. U prijevremenu mirovinu ljudi idu jer nemaju gdje raditi i bilo kakva daljnja penalizacija neće spriječiti prijevremena umirovljenja. Dodatna penalizacija samo će još više osiromašiti građane", kaže on.
