Put koji je izabrala Hrvatska liječnička komora (HLK) s ostalim strukovnim organizacijama neće doprinijeti boljem statusu pacijenata, poručeno je iz Ministarstva zdravstva vezano za anketu HLK i ostalih strukovnih organizacija provedenu među liječnicima oko pokretanja štrajka.
Nelogično je da se poboljšanje statusa i položaja liječnika, kao i unaprjeđenje zdravstvenog sustava opravdava sredstvom poput pozivanja liječnika na prosvjed ili štrajk, rješenja se donose za stolom u otvorenom dijalogu koji bi prvenstveno trebao biti usmjeren na dobrobit pacijenata, ističu u subotu iz Ministarstva.
Rezultati idući tjedan
Naime, idućeg bi tjedna trebali biti poznati rezultati ankete koju je pokrenulo pet krovnih liječničkih udruga, a njome se gotovo 14 tisuća liječnika u javnom zdravstvu moglo izjasniti što su spremni poduzeti "zbog neispunjenih obećanja" resornog ministra.
"Upravo ova zdravstvena administracija omogućila je reprezentativnost HLK-u i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika. To pravo im je oduzeto za vrijeme SDP-ove Vlade", podsjećaju u priopćenju.
Navode i kako u Radnoj skupini za izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama uključeni su i HLK i Hrvatski liječnički sindikat te su raspravljeni prijedlozi svih članova radne skupine - Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatske komore medicinskih sestara, Matice hrvatskih sindikata, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Udruge poslodavaca u zdravstvu te su predviđeni daljnji koraci s ciljem uređenja otvorenih pitanja oko koeficijenata.
Podsjećaju kako su i u izradi Zakona o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi također sudjelovali Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatska udruga bolničkih liječnika, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine i Hrvatski liječnički zbor. S obzirom da je taj prijedlog Zakona o radnopravnom statusu liječnika povezan sadržajno i financijski s donošenjem novog Zakona o plaćama koji se odnosni na državnu i javnu službu, potrebno je dodatno prijedloge razraditi i uskladiti.
Prava i obveze jasna i specijalizantu i zdravstvenoj ustanovi
Planiranje potreba za određenim specijalizacijama ovisi o potrebama konkretne zdravstvene ustanove odnosno zdravstvenim potrebama stanovništva na određenom području, stoga je iznimno važno da su prava i obveze, koje se u trenutku upućivanja na specijalizaciju i samim time pokrivanja troškova specijalizacije, jasna objema ugovornim stranama i specijalizantu i zdravstvenoj ustanovi.
Neupitno je da obveza specijalizanta postoji, u slučaju da želi prekinuti specijalizaciju, promijeniti ustanovu u kojoj specijalizira ili promijeniti ustanovu rada u određenom razdoblju neposredno nakon završetka specijalizacije. Postojanje takve obveze koja se veže za određeno razdoblje, uglavnom za broj godina studiranja, nije nešto što je Hrvatska nego je to uobičajena praksa, obvezna i kao uvjet EU za financiranje specijalizacija iz europskih fondova, navodi se u priopćenju.
