Riječ je o štetniku koji je u Hrvatskoj prvi put registriran u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširio na 14 županija. Osim na hrastu, pronađen je i na drugim vrstama drveća.
Siše lisne sokove
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja.
Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istodobno napada i ljude.
Iz Ministarstva poljoprivrede priopćili su kako je ministar Tolušić radi sprječavanja širenja štetnika još početkom lipnja donio Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.
Nema sirovine, ispunjenja ugovora pa se strahuje i od otkaza
No, sada je zajedno s predstavnicima Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i predstavnika Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika organiziran sastanak na kojem je zaključeno kako nema uroda žira pa tako ni izvršenja propisa glavnog prihoda.
Među zaključcima je i onaj da nema sječe glavnog prihoda pa ni sirovine za drvnu industriju što bi zbog nemogućnosti izvršavanja ugovorenih količina moglo uzrokovati i otpuštanje radnika u drvnom sektoru. Stručnjaci su također zaključili kako dolazi do velikih gospodarskih šteta, slabljenja stabala i potencijalnog odumiranja golemih razmjera, ali i do javnozdravstvenog problema.
Hrvatske šume d.o.o. sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka obavljaju nadzor štetnika i već dulje vrijeme poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU-ova regulativa i FSC certifikat.
Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem.
