Vlasnički list, građevinske dozvole, potvrde o prebivalištu na dan potresa, elaborati, međuvlasnički ugovor... Sve je to samo dio dokumentacije koju Zagrepčani trebaju prikupiti kako bi se prijavili za pomoć u obnovi svojih domova stradalih u potresu prije 10 mjeseci. Naime, u Gradu Zagrebu postoji registar stabala, gdje svako stablo ima svoj broj i naziv, ali sa zgradama nije tako, iako bi to možda olakšalo prijave za obnovu.
"Što se tiče prikupljanja papira to smo potpuno svjesni činjenice da je tih papira jako puno. Ovdje će do izražaja doći oni koji su spretni, a rekao bih pomalo i sretni. Svi će doći na red, ali neke će prije zato što su organizirane, a neke zgrade sporije i doći će na red tko zna kada", rekao je za Dnevnik.hrZdravko Vladanović, predsjednik udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada.
Obitelji Šušković s Medvedskog Brega kuća je srušena do temelja. Trenutno su u "podstanarstvu" kod rođaka. Krenuli su skupljati papire za prijavu, ali su se vrlo brzo našli u birokratskom labirintu. "Ja prvo moram završiti kuću, ishoditi uporabnu dozvolu i tek onda tražiti novce. Znači ja imam rok do kraja godine predati zahtjev, a to je nemoguće kako nemam novaca napraviti kuću do kraja", opisao je Ivica Šušković.
Brošura i tim stručnjaka
Za svaki zahtjev, potrebno je prikupiti hrpu dokumenata, a neki od njih, poput elaborata i potvrde ovlaštenih inženjera koštaju i više od 10.000 kuna. Iako će država i Grad Zagreb sufinancirati 80 posto obnove objekata, građani će papirologiju morati sami platiti, jer je ona uvjet za dobivanje financijske pomoći pri obnovi. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat kaže da procedura prijave za obnovu nije teža od prijave za izdavanje osobne iskaznice. Ali, svejedno će njegovo ministarstvo izdati brošuru s detaljnim uputama.
"Popunjavanje zahtjeva su dvije stranice A4 papira, dakle ako uzmemo danas ishođenje drugih dokumenata kao što je osobna iskaznica koncept ispunjavanja nije kompliciraniji", rekao je Horvat.
No, to ipak nije toliko jednostavno. Zbog toga je Grad Zagreb na teren poslao 14 ljudi koji građanima pomažu u rješavanju papirologije. "Koji obrazac će ispuniti, da li za obnovu, da li prihvaćaju cjelokupnu obnovu, to su neke sitne stvari koje građani ne razumiju, a onda su tu naši službenici da im pomognu. Uvijek se može jednostavnije ali je stvar onoga tko piše i propisuje što želi od dokumentacije", kaže Tatjana Operta iz Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.
A što je sa zemljišnim knjigama?
Iako je želja da obnova bude što brža, već se na prvoj stvari sve oteglo. Damir Fabijanić iz Čučerja je angažirao odvjetnika kako bi prikupio sve dokumente za obnovu svoje kuće s crvenom naljepnicom. Dosad je potrošio 10.000 kuna i ne slaže se s ministrom koji je cijeli proces izjednačio s zahtjevom za izradu osobne iskaznice.
"To je samo trećina dokumenata koji su potrebni za ispunjavanje uvjeta. Tu su razne izjave, suglasnosti, cijeli pravni spektar raznih dokumenata. Ne bih se složio s ministrom Horvatom. To je znatno veća procedura koja bi u mom slučaju mogla čak i neslavno završiti i ostati samo slovo na papiru", rekao je Fabijanić.
Dodao je kako zemljišne knjige nisu riješene, što je jedan od glavnih uvjeta za ostvarivanje prava, ali istovremeno i nepremostiv problem. Na tome se, ističe, nije radilo 50 godina, pa bi zakonodavci, prema njegovu mišljenju, trebali preispitati je li to pravi uvjet za ostvarivanje prava na obnovu.
