Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je na konferenciji o sigurnosti informacijskih sustava da je kibernetički kriminal najbrže rastući sigurnosni izazov današnjice te da je posebno zabrinjavajuće što kibernetička znanja i vještine, korištenjem osobnih podataka s društvenih mreža, mogu uzrokovati krize međunarodnih razmjera, između ostaloga i zbog utjecaja na ishod izbornih procesa.
"To je novi oblik rata – nečujnog, nevidljivog i najvećem broju ljudi nepoznatog, kibernetičkog rata", kazao je Božinović, izvijestio je MUP.
Masovno se krađu podaci
Ozbiljnost situcije, rekao je ministar, najbolje potvrđuju podaci za 2016., tijekom koje su europski građani bili meta preko dvije milijarde krađa podataka; više od 4000 ransomware napada dogodilo se svaki dan, a svakog je mjeseca napadnuto 20 posto industrijskih kompjutora u Europskoj uniji.
Prema nedavno provedenom istraživanju (Positive Technologies-a) broj značajnijih kibernetičkih incidenata u prvom kvartalu ove godine povećao se za 32 posto u odnosu na isto razdoblje 2017.
Trenutno je vrlo popularan tzv. phishing, kojim počinitelji napada pokušavaju doći do osobnih podataka građana kako bi ih kasnije zlorabili za stjecanje određene koriste odnosno kako bi ih naveli na plaćanja koja je kasnije teško vratit, kazao je ministar.
Istaknuo je i da sve veći trend bilježi i tzv. CEO ili direktorska prijevara – kada se varalice predstavljaju kao visoko pozicionirane osobe u nekoj banci ili tvrtki i žrtvu navode na uplatu određenog iznosa na lažni račun ili na neovlaštenu isplatu novca s poslovnog računa.
I države su izložene kibernetičkim napadima
Međutim, nisu samo građani i poduzetnici izloženi kibernetičkim napadima, već i države, točnije, neke od važnih državnih institucija, kako se to dogodilo 2007. u Estoniji, odnosno u proteklih nekoliko godina i u Hrvatskoj te nedavno u Ukrajini, podsjetio je Božinović.
"Govorim o napadima kojima se uz primjenu psihološke manipulacije plasiraju dezinformacije, lažne vijesti i glasine, a koji za cilj imaju podrivanje povjerenja građana u državne institucije. Ovdje svakako vrijedi istaknuti da u posljednje vrijeme ni mi nismo pošteđeni lažnih vijesti te je hrvatska policija, kako bi u korijenu suzbila ovu neodgovornu i opasnu društvenu pojavu, početkom ovog mjeseca podnijela prvu prekršajnu prijavu zbog širenja lažnih i uznemirujućih vijesti o migrantima".
Ministar je istaknuo da je kibernetička sigurnost postala sigurnosni prioritet i presudan faktor razvoja društva i države u svim njihovim segmentima.
"Taj novo nametnuti prioritet, zbog svoje ozbiljnosti, od svih nas – predstavnika javnog i privatnog sektora – zahtijeva da ga počnemo drugačije promišljati i da u odgovoru na taj novi izazov razvijamo zajednički, koordiniran, sustavan i sveobuhvatan pristup".
Novi zakonodavni prijedlozi
Važnost takvog ujedinjenog djelovanja, dodao je, shvaća i Europska unija pa su ove godine već usuglašeni ili su u završnoj fazi usuglašavanja novi zakonodavni prijedlozi za osnaživanje i unaprjeđenje informacijskih sustava u području sigurnosti, brže uklanjanje sigurnosno sumnjivih sadržaja s interneta i suzbijanje dezinformacija.
"I Hrvatska je svjesna razgranatosti kibernetičkih prijetnji, kao i potrebe brzog, učinkovitog i preventivnog djelovanja. Uhićenjem 19-godišnjeg vlasnika najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa Europi smo potvrdili da smo spremni, sposobni, obučeni i opremljeni za borbu protiv najsofisticiranijih sigurnosnih prijetnji i u tom se smjeru nastavljamo razvijati", zaključio je Božinović.
Kazao je da je u informacijskom smislu Hrvatskoj od velike važnosti bio i pristup viznom te šengenskom informacijskom sustavu, a podsjetio je da je upravo na području kibernetičke sigurnosti ojačana suradnju s mnogim državama izvan Unije, poput SAD-a i Izraela kao i s njihovim specijaliziranim agencijama.
