Vlada je predstavila državni proračun koji je u odnosu na
smjernice otprije dva tjedna narastao za po dvije milijarde
kuna na prihodovnoj i na rashodovnoj strani.
U rezovima teškim 2,5 milijarde kuna manje dobivaju srednjoškolci
i znanost, socijala i invalidi, ali primjerice, za
dva milijuna raste trošak zaposlenih u samoj Vladi.
Gostujući u RTL-u Danas ministar financija Zdravko Marić komentirao je stavke iz proračuna.
Deficit držite pod kontrolom, no čini se kako ste na sigurno 'odigrali' ovaj proračun, odnosno da nema previše razlike u odnosu na onaj za 2015. godinu.
Rekao bih da ovaj proračun za 2016. ima svoje kvalitete. Na makroekonomskom planu to je jasna poruka da Vlada čini korak prema stabilizaciji javnog duga u BDP-u. U isto vrijeme, niz mjera i ušteda su jasna poruka.
Uštede najviše zanimaju građane. Rez se napravio u socijalnim transferim. Tko će najviše izgubiti novac? Što stoji iza tog reza od 560 milijuna kuna?
Osim plaća i mirovina sve je bilo podložno rezanju. Kada govorimo o naknadama i kućanstvima, radi se o strukturnim mjerama. S jedne strane, to znači da socijaln, ali druge naknade želimo pravednije raspodijeliti. To znači uvođenje imovinskog cenzusa. Imovinski cenzus podrazumijeva da se ne uzima samo dohodak, nego cijela imovina - i pokretnine i nekretnine.
Je li bilo nužno rezati naknadu za prijevoz srednjoškolcima?
Stukturne mjere i reformski potezi ne moraju nužno i isključivo značiti smanjivanje. Oni kojima je najpotrebnije, onima koji su to zaslužili, oni će i dobiti. Konkretno, što se tiče prijevoza, tu ćemo ići s izmjenama. Oni koji su ispod određenog cenzusa, naravno da mogu računati na prijevoz.
