"Ne znam kako toliko misle uštedjeti zadiranja u materijalna prava garantirana kolektivnim ugovorima", komentira Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata donošenje proračuna za 2012. godinu i rezove koje je Vlada nametnula pojedinim grupama u društvu.
On se zalaže za profesionalizaciju rukovodećeg kadra, ponajprije u javnim poduzećima jer misli da Vlada ne reže ondje gdje bi trebala, već temeljem dojava svojih kadrova, koji dolaskom Kukuriku koalicije na vlast očekuju preraspodjelu snaga i revanšizam.
Odakle Komadini brojka o 5.000 ljudi viška?
"MinistarKomadina , a bojim se da to nije dovoljno objašnjeno i sumnjamo da ne postoje realne projekcije na temelju kojih se o tome može razgovarati. Uostalom, takve podatke ne govori Vlada, već uprava. Vlada imenuje nadzorne odbore, a ovi imenuju uprave, koje odgovaraju za poslovnu politiku. Ne mogu se miješati ingerencije", kaže Sever.
Treba vidjeti i kakva je šteta nastala ogromnim rezovima u poljoprivredi, nastavlja, i što će oni značiti za konkurentnost hrvatskih seljaka u odnosu na europske koji dobivaju značajne poticaje, primjerice u Njemačkoj i Francuskoj.
"Nismo sigurni je li to rezanje dovoljno ili je previše i hoće li pogoditi sve linearno ili one koje treba. A mislim da Vlada nije imala vremena za utvrditi koga treba izbaciti iz tog sustava", kaže Sever. Nemaju prave podatke ni o prekovremenim satima i radu na neodređeno, smatra on, a što se tiče dodataka na plaću, pita je li to možda zarađeno nedjeljama, blagdanima i dežurstvima.
Kako znaju što će dobiti izmjenama zakona o PDV-u i doprinosima?
Od ušteda u zdravstvu primijetio je, primjerice, da će se smanjiti izdvajanja za proteze i neke druge stavke, što ne ide na ruku najavama da se neće smanjiti kvaliteta zdravstva zbog rezova, ali i smanjenja doprinosa za zdravstvo, bez obzira što se spominje kako će PDV popuniti tu rupu.
"Što se tiče PDV-a, on je čisti prihod države. Neki su trgovci već na samu najavu dizanja PDV-a povećali cijene i to za više od dva posto. Osim toga, nitko ne garantira da će poslodavci novac ušteđen na doprinosima trošiti kako Vlada to želi - na ostavljanje cijena na istoj razini, zapošljavanje i slično. Dvijetisućitih smo se uvjerili da manji doprinosi ne moraju donijeti pomake u gospodarstvu", kaže Sever.
Na kraju, Vladi poručuje da se ponaša neobjašnjivo i neprimjereno dok reže prava ostalima, a "povećala je planirane troškove Vlade, primjerice za Ured predsjednika Vlade".
'Može se uštedjeti i milijarda u zdravstvu, ako se začepi prave pipe'
Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi kaže kako je po njoj pitanje hoće li zdravstveni sustav imati 21 milijardu kuna ili 19,7 milijardi na koliko je srezan, sporedna stvar u odnosu na loše gospodare tog sustava - od ravnatelja bolnica do upravnih vijeća.
"Godinama upozoravamo HZZO i Ministarstvo gdje curi javni novac: kroz bildanje nepotrebne sistematizacije, autorske ugovore, 'preorganiziranost', odnosno otvaranje rukovodećih mjesta samo da bi neki ljudi sami sebi bili šefovi. Ako govorimo o evidenciji rada, ne znamo koliki je učinak i broj sati provedenih na poslu. Tu je i problem tisuća zaposlenih preko kumova, rođaka i politike, imamo neiskorištene aparate u bolnicama, jer se radi s njima samo u jednoj smjeni, oni su trošak, a pacijenti nemaju uslugu...", nabraja sindikalka, zaključujući:
"Da Linić dirne u to, mogao bi uštedjeti milijardu godišnje, samo u zdravstvu i bez diranja kolektivnih ugovora!"
U zdravstvu se sve zna
Podsjeća ministra Rajka Ostojića da HZZO svakog mjeseca sastavlja izvještaje zdravstvenih ustanova o poslovanju i zapošljavanju.
"80 posto bolnica namjerno probija bolničke financijske limite. Ne plaćaju struju, vodu, lijekove, a taj novac se troši na drugim mjestima, dok se zaposlenike uvjerava da zdravstveni sustav nije nikada bolje stajao", kaže Avberšek, poručujući kako rukovodeće kadrove treba pod hitno promijeniti.
"Zato pozdravljam najavu ministra Linića da će nastojati reorganizacijom ministarstava napraviti uštede, dok otkaze i kolektivne ugovore ne spominje. Kazao je kako će to pratiti, a bogami ćemo i mi. Ako to ne uspije ići će se u pregovore sa sindikatima oko kolektivnih ugovora. Mi smo prvi spremni sjesti za stol", zaključuje Avberšek.
