Prije par sati Zdravko Mamić Vas je optužio da mu pokušavate smjestiti i da koristite represivni aparat. Imate li ikakve veze s tim?
Nemam. To je istraga koju vodi DORH. Onda sam 'pakirao' i ljudima kojima sam bio prijatelj poput Željki Sabi, Marini Lovrić Mercel, sada Nadi Čavlović Smiljanec. Tako da te stvari treba gledati u kontekstu. Mislim da ljudi znaju što je istina. To radi DORH. Ili to rade ljudi koji su hipnotizirani ili drogirani od strane mene ili ipak rade svoj posao, izlažu se nekom riziku i imaju neke dokaze. Onda s tim idu na sud. Tako se mogu osramotiti jer im sud može odbiti optužnicu jer tamo ima ljudi koji su više političari od mene.
Ukoliko ne dođe do neke čvrste optužnice, hoće li to biti sramota za DORH?
Ljudi u DORH se stalno izlažu riziku kod postupaka i podnošenja optužnice. Na kraju sud odlučuje. Nije sud jednom odbio DORH.
Ukoliko ne dođe do optužnice, hoće li onda u javnosti krenuti priča da je ova situacija ispolitizirana?
Ne razumijem pitanje. Ako se dokaže da ima, onda nije ispolitizirana? Vidite u kakvu me situaciju dovodite, ne mogu to komentirati. Ja ne sudjelujem u tome. Ali policija radi po nalogu DORH-a. Po našim procesnim pravilima, DORH ima glas nad policijom.
Jedan bankar je prijetio ministru Lalovcu. On je to prijavio nadležnim tijelima. Što vi kažete na to?
Ništa. Nadam se da ministar nije bio sam kada se to dogodilo, da ima svjedoka.
Mislite li da je to nastavak rata kojeg Vlada vodi s bankama?
To može biti samo posljedica rada u javnom interesu i poštivanje zakona. Očito Ministarstvo financija i Porezna uprava imaju neke podatke koje su dobili iz inozemstva. Ljudi zaboravljaju da živimo u jednom jedinstvenom pravnom prostoru, no i dalje su hrvatske pravice i nadležnosti velike u mnogo čemu. Ali dobivamo podatke od nadležnih tijela drugih država. Recimo, u Poreznu upravu dođe neki nevjerojatni podaci i onda se radi po tome. Onda bih pitao pakira li netko iz inozemstva. Živimo u vremenu kada je sve teže muljati i varati. I to je dobro. Vratio bih se na onaj Vaš upit s početka, onu provokaciju - ako nekom pakiram, pakiram li i onda nekome kome sam blizak. Neke od tih optužnica mi nisu ljudski legle, a morao sam ih prihvatiti.
Vjerujete li da biste u nekom skorom vremenu doći do rješenja za švicarski franak? Zamrzili ste kamatnu stopu na godinu dana. Godina će brzo proći.
Prethodne vlade su samo slegle ramenima i popile kavu. Moja vlada je prvo smanjila kamatnu stopu. Dakle, to je već bilo uplitanje u jedan ugovorni odnos. Onda smo nakon toga, kada je franak preko noći dobio na vrijednosti, zamrznuli tečaj na 6,39, ako se ne varam.
Jeste li vi zadovoljni kako se u svemu tome ponašala Hrvatska narodna banka, u zadnjih pet, šest, sedam godina?
Ne mogu oni puno, oni su možda mogli ranije, ali i tada je trebala vlada i Sabor. Gledajte tko je sada donosio ključne poteze - Vlada, Sabor, ja u nekim slučajevima. Pa ćemo vidjeti koliko smo dobro djelovali, a ja mislim da jesmo. I osim te dvije aktivne akcije, to je na neki način bio stop bankama, bez da ulazimo u rat - sad je dosta, ajmo malo povući ručnu - još smo napravili jednu stvar: da ljudima kao što ste vi i slični, nakon nove godine koji su primali neto plaće između 8.000 i 12.000 kuna, smanjimo stopu poreza na plaću od 40 posto, koja je zaista prevelika, na 20 i nešto posto.
Je li to zaista promišljena gospodarska, pa i monetarna politika ili dio predizborne kampanje?
Ovo nije monetarna, ovo je fiskalna politika. Ovo su porezi. Na monetarnu politiku mi ne utječemo. To je godinu i nešto dana prije izbora. I da se to nije napravilo tada, jer mi smo već jednom smanjili kamatne stope, ne možete to nazvati predizbornim potezom kada je to napravljeno nakon godinu i pol dana mandata. Dakle, ciljano smo ušli u problem, i rekli ok, ovo ljudima pomaže. I onda je franak počeo divljati. I da se to nije dogodilo, mi vjerojatno ne bi poduzeli aktivno ništa nego bi promatrali kako se stvari odvijaju. Ali kada se preko noći dogodilo nešto što je isključivo u jurisdikciji švicarske centralne banke, a automatski se vidi na ratama naših ljudi, onda mi djelujemo. Po meni to je bilo ponašanje u jednom dobrom političkom refleksu u interesu ljudi.
Ali je li to dugoročno dio izborne kampanje?
Zaista nije! Ja sam i tada rekao da će ta mjera ostati ovu cijelu godinu i sugurno kada pobijedimo na izborima i nakon toga. Ali ja ne mogu ući sa nekim čarobnim štapićem ili s nekim oružjem u tisuće i tisuće ugovornih odnosa između pojedinaca i banaka. Ali budimo strpljivi, mi imamo dosta snage i energije i ljude pozivam da budu strpljivi da vide kako radimo za njih, ali nismo prijeki i nagli, pa će se banke polako početi povlačiti. Vidjeli ste što su napravili u Srbiji, to je izvan EU, bez pritiska izvršne vlasti ponudili jedan aranžman koji odvje još uvijek nisu ponudili.
I vi očekujete da će se to dogoditi?
Polako, polako. Dakle, to su dugoročni krediti. Mi smo ljudima zasad olakšali situaciju i nije im lošije nego što im je bilo.
Hoćete li prije izbora mijenjati ime zagrebačke Zračne luke u ime zagrebačka Zračna luka dr. Franje Tuđmana?
Da nije moja Vlada stvorila uvjete da se gradi novi, moderni aerodrom, da su dubrovački aerodrom, a to se malo govori, ulaže preko 200 milijuna eura, to je red veličine ulaganje u zagrebačku Zračnu luku, onda mi ovdje ne bi imali o čemu pričati. Mi pričamo samo zato što se to odvija i raste.
Ali ovako reagira i vaše tradicionalno biračko tijelo, prije svega, ljevica u Hrvatskoj.
Što mislite da ljevica u Hravtskoj mrzi Tuđmana?
Mislim da im možda nije drago, da ga smatraju kontroverznom osobom.
I Tito je bio kontroverzan.
Ali po njemu nije bila nazvana nijedna zračna luka.
Ali je šest gradova, dok je bio živ, pa smo se svi smijali tome. Idemo sad naći rješenje koje će biti dostojanstveno, građansko i kojemu se nećemo smijati.
Je li to fali, recimo, Faustu Vračuiću?
Što, za zračnu luku? Što fali Zračnoj luci Zagreb? Ili Franjo Tuđman, tako mi je svejedno. Imamo ovdje Markov trg. Ja ne znam tko je zaštitnik Grada Zagreba na kraju, moj sin se zove Marko, ali to ne znači da bih se odrekao Markovog trga, tu je Markova crkva. Dakle, ovaj trg se može zvati po Franji Tuđmanu. Ja nemam s tim problema. O tome doduše ne odlučujem, a što se tiče naziva Zračne luke, da nam sad pola vremena ne ode najednu sporednu temu, ima vremena za to jer tek u krajnjoj fazi izvođenja radova treba donijeti tu odluku da bi se to fizički moglo napraviti. Problem je u tome što mi, koliko god imali o sebi dobro mišljenje, ipak nemamo svjetski glasovite znanstvenike čije ime u prvi mah izaziva pažnju i prepoznavanje u cijelom svijetu. I nema veze, mnogi drugi narodi nemaju.
Imate li datum izbora?
Rok za izbore je veljača 2016.
To jest rok, ali ga se ne mora nužno čekati.
Opozicija je prvo htjela izbore odmah, a sada ne znam uopće što žele. Ali oni su, dakle, spremni. Mi ćemo kao parlamentarna većina, jer mi ljudima dugujemo određene usluge koje smo dužni isporučiti do kraja mandata, odlučiti da li će to biti zadnji rok, a prema Ustavu - to je veljača, nakon četiri godine mandata, ili će to biti ranije. U svakom slučaju nitko nam to neće zamjeriti. Rok za raspisivanje izbora je 60 dana od dana raspuštanja Sabora, prema tome svi su spremni, svi znaju gdje su, uloge su davno podijeljene i svatko ide svojim putem.
Kad god bude taj rok, mislite li da ćete biti u problemima, odnosno da će se biti možda problematično dogovoriti se sa predsjednicom oko konkretnog datuma? Kako biste sad ocijenili vaš odnos?
Po Ustavu se izbori moraju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja Sabora. Kako se u tih 60 dana mora organizirati i kampanja, koja ima svoj rok trajanja, to znači da predsjednik ili predsjednica mogu birati između dvije nedjelje. A odnosi su ok, tu se uloge isto znaju. Ja sam rekao bez imalo zloće - ne mogu biti dvije vlasti u državi. Vlast je Sabor i izvršna vlast je Vlada. Tu su još i sudovi. To je nešto kako država funkcionira i bez toga ne može. Predsjednik Republike može biti od pomoći, na jedan protokolarni, ceremonijalni način, što nije nebitno, predstavlja državu u inozemstvu, mada vanjsku politiku, prema Ustavu, vodi Vlada. Vlada preuzima obveze i potpisuje ugovore, Sabor ih ratificira. Vlada ima proračunsku odgovornost.
Je li vama Kolinda Grabar-Kitarović sada od pomoći?
Imali smo u zadnje vrijeme nekoliko konstruktivnih razgovora. Bez javnosti, jer to tako i treba biti. Možemo mi sada u kampanji govoriti ovo ili ono, ali ja nju znam preko 20 godina, imamo sličnma razmišljanja. Slično iskustvo, slične formativne godine, ne vidi tu nikakvih problema. Situacija se smirila jer tako mora biti. To je to.
