Nastavlja se razmjerno toplo, ali i promjenjivo vrijeme. Najviše kiše u većini Hrvatske past će s četvrtka na petak pa opet u nedjelju. Oborina će lokalno biti obilna, praćena i grmljavinom. Najviše suhih i sunčanih razdoblja bit će u četvrtak, subotu i vjerojatno početkom idućeg tjedna. Puhat će umjeren i jak jugozapadni i južni vjetar, u gorju povremeno s olujnim udarima, a na Jadranu i većinom još jače jugo, uz koje će more ponovno poplavljivati mnoge rive, prognozirao je za HRT Izidor Pelajić.
U četvrtak malo toplije i jačanje južine
U četvrtak će u djelomice sunčanoj Slavonji, Baranji i Srijemu oborina većinom izostati. Ujutro lokalno magla koja se neće zadržavati. Zapuhat će umjeren južni i jugoistočni vjetar i bit će toplije nego u nedjelju.
U središnjoj Hrvatskoj izmjenjivat će se sunčana i oblačna razdoblja s kojima može pasti poneka kap kiše, no glavnina oborine stiže tek u noći na petak. Jačat će jugozapadnjak, u višim predjelima može biti vrlo jakih udara. Od jutra već malo toplije nego u srijedu, ponegdje opet s maglom, ali kratkotrajnom. Najviša temperatura bit će između 18 i 21 °C.
Na zapadu promjenjivo oblačno, prijepodne s barem kraćim sunčanim razdobljima, a osobito poslijepodne s povremenom kišom, koja navečer na širem riječkom području i u gorju, posebice Gorskog kotara, može biti i obilna, u kraćem vremenu, uz grmljavinu. Jugozapadnjak u jačanju, do kraja dana s olujnim udarima, na valovitome moru sjevernog Jadrana i južni vjetar. Najviša temperatura zraka većinom između 17 i 22 °C.
U Dalmaciji podjednako toplo, djelomice sunčano, sredinom dana osobito na obali suho. No, rano ujutro pa opet kasnije poslijepodne moguća je slaba kiša, a osobito u noći na petak i nevere. Nakon jutarnjeg burina, jugo će jačati na jako, moguće i olujno. Na jugu Hrvatske djelomice sunčano. Rano ujutro i kasno popodne postoji mala vjerojatnost za pljusak. Ujutro prolazno slaba i umjerena bura, a popodne jugo u jačanju. More malo i umjereno valovito.
Promjenjivo idućih dana
Idućih dana na kopnu promjenljivo, povremeno s kišom, osobito čestom i ponegdje obilnom u petak i nedjelju. Najviše kiše past će u gorju te unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Puhat će umjeren i jak jugozapadni, južni, na istoku i jugoistočni vjetar, u gorju s olujnim udarima. Malo manje toplo, ali i dalje iznad prosjeka za doba godine.
Na Jadranu promjenjivo oblačno s povremenom kišom, lokalno i pljuskovima s grmljavinom, a moguće je i nevrijeme u nedjelju te prije toga na sjevernom dijelu već u noći na petak. Jako i olujno jugo i jugozapadnjak u subotu će malo oslabjeti i bit će duljih sunčanih razdoblja, ali i dalje nestabilno.", prognozirao je za HRT Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys. iz DHMZ-a.
Sve manje normalna zima
I dok je rujan bio "samo" ponegdje rekordno topao - listopad je diljem Hrvatske, pri čemu je količina oborine bila manje iznimna od temperature, ali prilično neujednačena. Podjednako raznoliko s oborinom te iznadprosječno toplo vjerojatno će biti i u studenome, a i zima djeluje sve manje "normalna", upozorio je Zoran Vakula za HRT.
Prema još neslužbenim podacima, koje klimatolozi DHMZ-a tek trebaju provjeriti, nakon već postignutih rekordnih vrijednosti temperature zraka na neke datume, te u nekim mjestima novih apsolutnih rekorda najviše dnevne temperature zraka u listopadu - i srednja temperatura zraka cijeloga listopada gotovo diljem Hrvatske najviša je u znanoj povijesti mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama počela još sredinom 19. stoljeća. I to ponegdje za malo od dosadašnjih rekorda, samo 0,1 °C, kao primjerice u Gospiću, ali mjestimice i znatno - za više od 1 °C, kao primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Dubrovnik!? Inače, odstupanje od prosječne listopadske temperature zraka iz razdoblja 1991.-2020. godina je uglavnom od 3 do 4 °C. Koliko je to neuobičajeno možda dodatno opisuje spoznaja kako su u Maksimiru od prošlog rekordno toplog listopada hladnija bila samo 4 rujna u povijesti mjerenja, a ovogodišnji je listopad topliji od čak 23 rujna na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a!
Za razliku od za listopad "jedinstveno" visoke temperature zraka i njezinog odstupanja od prosjeka - ukupna količina listopadske oborine bila je ponegdje osjetno niža od prosječne, kao primjerice u južnijim hrvatskim krajevima - na postajama Dubrovnik, Hvar i Komiža izmjereno je manje od 34 litre kiše po četvornome metru, dok se na Pargu povrh Čabra i u Rijeci skupilo čak oko 445 mm oborine (litara po četvornome metru)! Dodatno pojašnjenje iznimnosti tih količina možda je spoznaja kako je ovaj listopad u Dubrovniku 8. u nizu "najsuših" od 1961. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji, a u Rijeci jeovogodišnji listopad 3. najkišovitiji! Iza onih 1998. i 1964. godine, a na toj lokaciji mjeri se od 1948. godine.
U Rijeci je na 3. mjestu najvećih količina oborine i ona u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada, odmah iza istog razdoblja 2013. i 1960. godine, dok je u Maksimiru više oborine nego u dosadašnjem dijelu 2023. izmjereno samo 2014. i 1974. Zanimljivo je primijetiti i kako je na tom 10-mjesečnom nivou manjak oborine znatno rjeđi nego na mjesečnom nivou.
Kod temperature se negativno odstupanje od srednje vrijednosti uopće ne pojavljuje. Dapače, u većini je Hrvatske prema preliminarnoj neslužbenoj analizi srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada rekordno visoka u Gospiću, Osijeku i Zagrebu (Maksimiru), jednako rekordna kao prošlogodišnja u Rijeci, te 2. najviša u Dubrovniku i Splitu, odmah iza 2018. godine.
Prema trenutačno vrlo vjerojatnim pa čak i gotovo sigurnim prognozama - i prvo desetodnevlje studenoga bit će iznadprosječno toplo, a i u nastavku mjeseca je za sada mala vjerojatnost dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja. Kao i diljem Hrvatske stabilnog i suhog pa nam se i dalje valja prilagođavati razmjerno čestoj kiši, češćoj i većinom obilnijoj na Jadranu i područjima uz njega. Pritom nas, kao i do sada, u ovoj odviše zagrijanoj atmosferi kod povremenih dolazaka vlažnijeg i hladnijeg zraka ne trebaju čuditi i olujni procesi - izraženiji pljuskovi, grmljavina, tuča...
Zima bez prave zime?
Iako su nedavne dugoročne prognoze davale nadu u zimsku temperaturu zraka blizu višegodišnjim srednjim vrijednostima - noviji izračuni povećali su vjerojatnost nastavka iznaprosječne topline, a hoće li i najnoviji - saznat će se uskoro. Promjene su moguće i kod kratkoročnijih prognoza pa kako neće kod mjesečnih i sezonskih, pita se Zoran Vakula.
