Stisak jeftinog uvoza već godinama guši hrvatsku klaoničku i mesoprerađivačku industriju, a koronakriza je dodatno pojačala pritisak na domaće tvrtke iz tog sektora od kojih je većina i prije najnovijih turbulencija zatvorila klaonički dio poslovanja, izvijestili su priopćenjem iz Hrvatske gospodarske komore.
„Hrvatski su se proizvođači našli u teškoj situaciji već nakon ulaska u EU i potpunog otvaranja tržišta prema velikim europskim sustavima koji proizvode pod bitno povoljnijim uvjetima, a situacija se u proteklom razdoblju dodatno pogoršala. Utjecaj koronakrize, gubitak prihoda od prodaje koža, i rast troškova zbrinjavanja nusproizvoda doveo je domaću industriju prerade mesa do samog ruba, a drugi izazovi koji nas čekaju mogli bi je dokrajčiti. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da ova industrija postane državni strateški prioritet“, istaknuo je predsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Mario Ravlić.
Klaonice zjape poluprazne
Lošu situaciju jasnu ocrtavaju brojke – godinu prije ulaska u EU (2012.) uvozili smo oko 80.000 tona raznog mesa i oko 10.000 tona mesnih proizvoda, a prošle godine smo uvezli 150.000 tona mesa i 24.000 tona mesnih proizvoda. Zbog korone domaće tržište je na mahove pod još većim pritiskom robe s izuzetno niskim cijenama, a stanje dodatno otežava smanjena potrošnja, povećanje troškova i smanjena produktivnost koja je posljedica prilagođavanja potrebnim mjerama zaštite zdravlja radnika (od podjele radnika u timove i odvojenih smjena, do povećanih troškova transporta).
„Pandemija je pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama koje zjape poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok istovremeno više od 150 tisuća svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje u EU. Ako se dogodi bilo kakav veći izazov hrvatska klaonička i mesoprerađivačka industrija će ga dočekati potpuno iscrpljena dugogodišnjim poslovanjem u nekonkurentnim uvjetima, a to bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta“, upozorava Ravlić.
Mnoštvo izazova
A izazova itekako ima, primjerice, zbog Brexita bi moglo doći do velikih viškova EU proizvoda koji će onda preplaviti hrvatsko tržište i dodatno sniziti cijene. Tu je i opasnost od ulaska koronavirusa u domaće klaonice (što se već dogodilo Nijemcima i Austrijancima) te pojava afričke svinjske kuge. Sve to bi moglo dodatno narušiti konkurentnost domaće mesoprerađivačke industrije i uništiti ono malo tvrtki koje se još uspijevaju boriti u nepovoljnim tržišnim uvjetima.
Stoga Ravlić kao hitnu mjeru predlaže da se odmah osigura kontinuirana potpora države. „Time bi se prebrodila trenutna kriza i uvjeti poslovanja ove industrije relativno brzo doveli na razinu onih u konkurentskim EU zemljama čiji proizvodi preplavljuju naše tržište. No, prije svega moramo odrediti strateške prioritete i poraditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog agrara i povezane industrije jer bez toga bilo kakva privremena pomoć predstavlja samo odgađanje neizbježnog“, zaključuje Ravlić.
