Nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje dana godišnjeg odmora zbog samoizolacije, ogroman manjak sestrinskog kadra, preveliki broj zahtjevnih, kroničnih i palijativnih pacijenata na jednu medicinsku sestru, ručno vođenje sestrinske dokumentacije - samo je dio vrlo ozbiljnih problema s kojima se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ustanovama socijalne skrbi diljem Hrvatske.
VEZANE VIJESTI
Medicinske sestre su iskazale svoje nezadovoljstvo teškom
situacijom u epidemiji koronavirusa u anketnom istraživanju koje
je u travnju provela Hrvatska komora medicinskih sestara. U
istraživanju je sudjelovalo gotovo 400 medicinskih sestara i
tehničara (395 ispitanika i ispitanica).
U sustavu socijalne skrbi, u državnim i privatnim ustanovama radi
više od 1.800 medicinskih sestara u domovima za starije, za
djecu, za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili
intelektualnim oštećenjima. Cilj istraživanja je bio dobiti
osnovni pregled situacije vezano uz epidemiju koronavirusa u
ustanovama socijalne skrbi te uvidjeti koji su problemi s kojima
se suočavaju medicinske sestre zaposlene u ovim ustanovama.
Nedostatak zaštitne opreme
''Istu kiruršku masku nosimo po tjedan dana'', opisala je situaciju zaštitnom opremom u svojoj ustanovi jedna od medicinskih sestara.
Osobna zaštitna oprema i dalje nije osigurana u svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj jer čak 20 posto medicinskih sestara na radnom mjestu nema kiruršku masku, dok čak 43 posto nema zaštitnu odjeću. Više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije covida-19 u Hrvatskoj četiri posto ovih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema niti zaštitne rukavice. Sve ustanove se nisu snabdjele s dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema, navodi se u istraživanju Komore medicinskih sestara. U anketi su sudjelovale medicinske sestre iz svih hrvatskih županija, a više od 60 posto njih radi u domovima za starije osobe.
Jedna sestra na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem
''Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da premda više od dvije trećine ( 67 posto) medicinskih sestara radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga (53 posto) je u anketi rekla da su neki zaposlenici u fizičkom kontaktu s oba tima tj. da dolazi do miješanja timova što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze koronavirusom. Manjak medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi, nažalost, je stara vijest i ogroman problem. Primjerice, jedna od anketiranih sestara upozorila je da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, dok za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju također brine samo jedna medicinska sestra i tek tri ili četiri njegovateljice", upozorio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara.
Poslodavci medicinskim sestrama oduzimaju dane od godišnjeg odmora
Usprkos važnosti uloge medicinskih sestara u epidemiji u kojoj se Hrvatska nalazi, ravnatelji domova su sestrama, koje su zbog reorganizacije rada u timovima završile mjesec s nedovoljnim fondom sati ili su bile u samoizolaciji za to razdoblje oduzimali dane od godišnjeg odmora. Potvrdilo je to 24 posto onih medicinskih sestara koje su završile u samoizolaciji, kao i 37 posto onih sestara koje su imale manji fond sati.
Komora medicinskih sestara hitno će zatražiti od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je nadležno nad ovim ustanovama, ispravljanje ovakvog zakidanja njezinih članica kod obračuna plaća.
''Zakidanje kod obračuna plaća naših članica koje pružaju zdravstvenu skrb izuzetno rizičnim i osjetljivim skupinama korisnika je neprihvatljivo. Komora će zatražiti ministricu Vesnu Bedeković da izda hitnu uputu koja će riješiti ovaj problem na isti način na koji je on riješen u sustavu zdravstva, uputom ministra zdravstva. Nadležno Ministarstvo bi se moralo ozbiljno zabrinuti za red u svojem resoru kad se uzme u obzir voluntarizam ravnatelja koji proizlazi iz činjenice da dvije od tri medicinske sestre kojima su oduzeti dani godišnjeg odmora, nisu dobile za to nikakvo rješenje'', ističe Gazić.
Domovi bez računala, sestrinske liste se vode ručno
Istraživanje je jasno ukazalo na još jedan problem u radu medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi, a to je vođenje sestrinske dokumentacije tj. sestrinskih listi. Čak 18 posto ispitanica kazalo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinske liste premda Zakon o sestrinstvu jasno propisuje da je vođenje sestrinske dokumentacije u kojoj se evidentiraju svi provedeni postupci zdravstvene njege tijekom 24 sata dužnost svake medicinske sestre. U sestrinske liste one moraju dnevno upisivati svoje postupke kao i osnovne zdravstvene parametre pacijenta. Deprimira činjenica da tamo gdje se vode liste, svaka druga sestra (53 posto) liste vodi ručno u papirnatom obliku jer u 2020. godini očito mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program za vođenje lista, upozoravaju iz Komore.
Stoga će Komora pripremiti i uputiti ministru zdravstva Viliju Berošu Prijedlog dopuna i izmjena Pravilnika o sestrinskoj dokumentaciji, koji utvrđuje sadržaj i obrasce sestrinske dokumentacije,a koji se sada nažalost odnosi samo na zaposlene u bolničkim zdravstvenim ustanovama. Ovaj prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Pravilnika odnosit će se i na medicinske sestre zaposlene u sustavu socijalne skrbi te će sadržavati prijedlog obrasca sestrinske dokumentacije prilagođen institucijama socijalne skrbi.
