U HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorilo se o godinu dana pandemije i epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, ali i o aktualnoj situaciji sa cjepivom.
Beogradski infektolog, Dragan Delić, rekao je da u Srbiji od druge polovice listopada traje treći val infekcije, a traje i danas. "Pandemija je otkrila značajne sustave u zdravstvenim sustavima", rekao je napominjući da zdravstveni sustavi nisu dočekali spremni ovu pandemiju.
Premda je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi. "Treba biti zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo u mirno razdoblje", rekao je.
'Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare'
"Nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab. Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu liječnici sudjelovati u balansu. To je neprihvatljivo i neetički", kazao je.
Također, Delić je rekao da je bitno da stanovnici imaju povjerenja u osobe koje donose odluke te da je sada "problem s onima koji su sumnjičavi". "Pandemija je pokazala koji je preventivni značaj medicine. Ona je dosad bila marginalizirana, zapostavljena. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile kao bumerang", dodao je i naglasio da "nema boljeg rješenja od cijepljenja".
'Zabrinjavajuća' situacija u BiH
O "vrlo složenoj i kompliciranoj" epidemiološkoj situaciji u BiH govorila je Mirsada Hukić, spec. mikrobiologije i subspec. virusologije, navodeći da između razina vlasti nema dovoljne koordinacije.
"Situacija je postala zabrinjavajuća. Akademija znanosti BiH je preuzela na sebe dio odgovornosti i osnovala je centar za kontrolu bolesti. Napravljen je geoportal na kojemu se može vidjeti trenutačno stanje i kako se kreće razvoj bolesti", rekla je Hukić.
Prodekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, predstojnik Instituta za mikrobiologiju i imunologiju, Miroslav Petrovec, rekao je da tzv. policijski sat nije popularan te dodao da postoje diskusije koliko on zapravo može zaustaviti pandemiju. "Zabrinjava nas što nam se javlja brazilski, južnoafrički i britanski soj. To nas vrlo zabrinjava", istaknuo je.
'Mutacije virusa otežale su situaciju'
Ravnateljica klinike za Infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Alemka Markotić rekla je da su mutacije virusa otežale situaciju. "Britanski soj je zavladao Europom. Južnoafrički je u oko 5% detektiran, a brazilski je u samo nekoliko zemalja. Dvojbe su oko toga koliko će postojeća cjepiva uspješno djelovati na te mutacije", kazala je.
Markotić je dodala da je kolega iz Belgije rekao da je južnoafrički soj ušao u jedan dom za starije, gdje su svi bili cijepljeni, i da je dobro da nije bilo težih oblika oboljenja i smrtnosti.
Ravnatelj KB "Dubrava", Ivica Lukšić, smatra da je ova godina različita od svih dosadašnjih te da je na površinu izbacila niz dobrih stvari, ali i slabosti. "Imamo veliko iskustvo pa smo puno relaksiraniji nego godinu dana prije. Ministarstvo sve koordinira, puno je bolje sve organizirano nego prije godinu dana. Svaka bolnica ima svoj covid odjel. Lakše se nositi s povećanim brojevima novooboljelih" rekao je. Lukšić je naglasio da smo danas ekipiraniji i s velikim iskustvom iza nas.
Osam država zaustavilo je cijepljenje AstraZenecom
Osam europskih zemalja zaustavilo je cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog određenih nuspojava, a Hrvatska je kupila najveći broj tog cjepiva. Markotić je napomenula da jedan smrtni ishod i embolija nisu povezani s cijepljenjem.
"Broj ljudi s embolijom u cijepljenim nije viši od normalne populacije. To nam govori u prilog da ne mora to biti nužno vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, onda se zaustavi cijepljenje tom serijom ondje gdje to postoji", rekla je. Također, dodala je da sporne serije cjepiva nisu stigle u Hrvatsku.
'Najbolja cjepiva - ona koja su dostupna'
Petrovec, komentirajući je li EU razočarala svoje građane jer nije na vrijeme nabavila cjepiva, smatra da EU možda nije iskoristila sve što je mogla kako bi ostvarila ono što je i dogovarala. "Oni koji su platili više, lakše su došli do cjepiva", rekao je ističući da je to pročitao u jednom njemačkom listu.
"Nikada nije bilo u ovakvoj situaciji jasno koji će proizvođač biti najbolji. Napravljeno je što je bilo najbolje moguće. Na kraju Europa nije dobila ono što je trebala. Ako ćemo ikada izaći iz ove krize to će biti onda kada se napravi dovoljno cjepiva za cijelu populaciju", rekao je Petrovec.
Budući da je BiH još uvijek bez cjepiva, Hukić je rekla da ona trenutno nije u poziciji ocjenjivati cjepiva. "Mi smo na samom početku, još uvijek pregovaramo. Kod nas je to još uvijek za veću populaciju misaona imenica. Vrlo sam tužna zbog toga što puno zaostajemo za čitavom Europom. Što se cjepiva tiče preferiram Pfizera i Modernu. Ostale smatram također dobre. A najbolja je ona koja je dostupna, barem za nas u Bosni i Hercegovini", kazala je.
