Velik je interes za uvođenje eura, ovo je jedan u nizu takvih vrsta panela, okruglih stolova, interes je velik, dolazimo do završne faze, danas dva tjedna je zadnji sastanak u Bruxellesu, ali onda slijedi puno operativnog posla. Treba proći svaki detalj prilagodbe. Želimo napraviti sve kako treba da cijela tranzicija na euro prođe što uspješnije, rekao je ministar financija Zdravko Marić novinarima na panelu Zagrebačke županije oko uvođenja eura.
"Moguće da će negdje biti dodatnih troškova, mi smo nastojali pripremiti i izračunati unaprijed sve vidljivo, ali ako se pojavi nešto naći čemo način da i to riješimo. Građani su zaštićeni, to treba reći, građani su bez ikakvog troška kod uvođenja eura", rekao je Marić.
'Treba učiniti sve da ne dolazi do neopravdanog rasta cijena'
Na pitanje koje su benificije uvođenja eura Marić je kazao kako se gleda iz prizme što će se dogoditi preko noći.
"Bile su određene mane, nedostaci, problemi na koje su naši građani, ali i građani iz drugih zemalja ukazali, strah od zaokruživanja cijena na višu razinu, ali i inflatorni pritisak. Trenutno imamo kudikamo viša inflatorna zbivanja tj. pritiske. Ali inflacija nema veze s uvođenjem eura u Hrvatsku, a na nama je da umanjimo sve dodatne pritiske oko uvođenja eura da ne dolazi do neopravdanog rasta cijena", rekao je Marić.
'Ovo je slično kao i kada smo ulazili u EU'
"Što se tiče benefita, nakon same objave Moody's je rekao da naš kreditni rejting ide gore, on utječe na cijenu duga i kapitala, to bi trebalo utjecati na ublažavanje rasta kamatnih stopa. I proteklih godina smo bili svjedoci da su kamate ukupne koje plaćamo značajno niže nego u prethodnim razdobljima. Za poduzetnike će biti prednost totalna eliminiacija rizika, nema više mjenjačkih troškova, dodatno smanjivanje kamata i kreditnih rizika. To sve nosi jednu dugoročniju perspektivu. Mi to gledamo u nekoj duljoj perspektivi. Uvođenje eura stvara priliku za naše poduzetnike koje rade na području eurozone, ali i šire. Ovo je slično kao i kada smo ulazili u EU. Trebalo je i tada gledati jednu širu perspektivu. Vidimo i sami da su koristi od našeg članstva puno veće od nedostataka. O toj temi će biti potrebno razgovarati u dugoročnojoj perspektivi", rekao je ministar financija.
Hoće li biti daljnjeg poreznog rasterećenja?
Na pitanje može li se očekivati daljnje porezno rasterećenje, ministar je rekao kako su oni od 2017. naovamo rasterećivali rad, te da je na inicijativu Vlade porezna reforma bila prva koju je ova Vlada najavila i provela.
"Uvijek smo otvoreni za razgovor i za dijalog. Otvoreni smo čuti komentare, prijedloge i sugestije i onda ćemo vidjeti kako koncipirati daljnje korake. Prijelog HUP-a je na tragu onoga što smo do sada radili, daljnje resterećenje rada, sve ćemo razmotriti. Njihov paket je sam po sebi dosta velik jer tu govorimo i o rasterećenju i mirovinskih i zdravstvenih davanja. Ne bih prejudicirao. Porezne izmjene uvijek idu na početku godine, ove godine smo imali iznimku s PDV-om. Kako su cijene energeneta značajno rasle išli smo s tom mjerom defacto sredinom godine, od 1.4.", rekao je Marić.
'Nastojali smo puno toga predvidjeti, ali...'
Napomenuo je kako je uvođenje eura jedna velika promjena koja se tiče svakog građanina.
"Na nama je odgovornost, onog časa kada bude i formalna odluka, krenut će i službena kampanja. Da će biti određenih situacija koje možda nismo predvidjeli, to ćemo sve vidjeti i na to sve moramo biti spremni. 1. siječnja kada krene, još uvijek će se dva tjedna moći plaćati u kunama. Da ne bude problema, ako se netko nije stigao pripremiti i opskrbiti se s dovoljno eura, ostavili smo tu mogućnost do 14. siječnja u ponoć. Nastojali smo puno toga predvidjeti, ali ne mogu reći da neće biti nikakvih problema", rekao je Marić.
Novinari su ministra pitali i kolika mu je plaća i gdje se nalazi na ljestvici najplaćenijh Hrvata. "Ne znam na pamet, nisam tako dobro rangiran, nisam među prvih 1000 sigurno", kazao je Marić.
