Rezultati procjena siromaštva za mala geografska područja upućuju na heterogenost siromaštva u Hrvatskoj, pri čemu stopa siromaštva u kontinentalnoj regiji iznosi 19,4 posto, a u jadranskoj 12,6 posto, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju mape siromaštva, odnosno prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj.
Detaljne mape izradilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom, kako bi kreatorima politika pomogli u razumijevanju prostorne distribucije siromaštva, pogotovo na razini općina i gradova.
Karte su izrađene prema dohotku i potrošnji za subnacionalna područja, temelje se na detaljnim informacijama o prostornoj distribuciji siromaštva i služe kao pomoć u donošenju politika smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti na području Hrvatske.
U istraživanju se prvi put kao službeni dio statistike primjenjivala metoda procjene za mala područja, koja se temelji na kombiniranju podataka iz anketnih istraživanja s podacima popisa stanovništva, kućanstva i stanova iz 2011. godine.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof napomenuo je da se rezultati tog istraživanja zbog razlika u metodi procjene rezultata ne mogu uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu. Međutim, razlike između dobivenih rezultata na nacionalnoj razini nisu značajne.
Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 19,2 posto (anketna stopa iznosila je 20,4 posto), što znači da se procjenjuje da je 19,2 posto, odnosno oko 803.000 osoba raspolagalo godišnjim ekvivalentnim dohotkom koji je bio niži od 24.000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto).
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 17,1 posto (anketna metoda iznosila je 16,3 posto), što znači da je 17,1 posto, odnosno oko 717.000 osoba imalo ekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviše u Požeško-slavonskoj (32,5 posto), Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovačkoj županiji (34,3 posto).
"Određivanjem relativne i apsolutne stope siromaštva za mala područja i pomoću indeksa višestruke deprivacije, čija je izrada u tijeku, osim što utvrđujemo teritorijalnu rasprostranjenost stanovništva u riziku od siromaštva i profile siromaštva, stvaramo preduvjete za dodatne alokacije iz Europskih socijalnih strukturnih i investicijskih fondova za obnovu malih i srednjih depriviranih gradova u Hrvatskoj", rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić.
Tim je projektom dobiven alat za izravnu pomoć općinama i gradovima koji je trebaju dobiti, kazao je Tolušić i napomenuo da je na raspolaganju u EU fondovima 10,7 milijardi eura do 2020., što znači svake godine između 10 i 15 milijardi kuna.
Zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić kazao je kako se kod siromašnih radi uglavnom o starijim i nemoćnim ljudima, te obiteljima s više uzdržavanih članova, istaknuvši da smo po tome sedmi s najvišim udjelom siromaštva u EU.
Usvojena je Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2014. do 2020. kako bi se nizom aktivnosti osigurao minimalni standard najugroženijim i spriječilo njihovo daljnje osiromašenje, podsjetio je Babić i poručio da siromaštvo nije i ne smije biti sudbina našeg naroda.
