U utorak će pred saborskim Odborom za Ustav biti saslušano 11 kandidata za tri mjesta u Ustavnom sudu i očekuje se da će do ljetne stanke u radu parlamenta zastupnici izglasati nove ustavne suce. Prošle godine birao se paran broj ustavnih sudaca, njih deset, pa su HDZ i oporba predvođena SDP-om lako dogovorili da jednima i drugima pripadne po pet ustavnih sudaca.
Sada, kada se biraju tri suca HDZ drži da da oni imaju pravo odabira dva člana Ustavnog suda. SDP se slaže da parlamentarna većina dobije dva ustavna suca, no predlažu da jednog od njih kandidiraju nacionalne manjine za što su manjinci itekako zaintersirani.
Nacionalne manjine, s osam zastupnika u Hrvatskom saboru, najjači su HDZ-ov koalicijski partner s obzirom na to da HNS u Saboru ima samo šest zastupnika, a imaju dva ministra i potpredsjednika Vlade, dok su nacionalne manjine, konkretno Furio Radin, nakon preslagivanja dobili tek dužnost potpredsjednika Sabora.
Jedan sudac manjincima
Zato HDZ, pritisnut SDP-om, ali i koalicijskim partnerom, ima vrlo uzak manevarski prostor i gotovo sigurno će nacionalnim manjinama prepustiti jednog ustavnog suca, piše Novi list.
Kandidati za Ustavnog suca su aktualni članovi Ustavnog suda kojima istječe osmogodišnji mandat, predsjednik Miroslav Šeparović i Mato Arlović i Antun Palarić te Teodor Antić (glavni tajnik Ustavnog suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) i Dragan Bolanča (bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta u Splitu). Od njih se samo Tabaković pozvao na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Novi list piše kako je HDZ-ov izbor Šeparović, dok SDP ima ozbiljnih dvojbi. Predsjednik stranke Davor Bernardić, prema nekim informacijama, zastupa stav da SDP uopće ne bi trebao sudjelovati u izboru ustavnih sudaca, kako se opet ne bi stvarala javna percepcija da 'trguju s HDZ-om'.
Sporna knjiga
Dio vodstva SDP-a smatra da bi SDP opet trebao podržati Arlovića, dugogodišnjeg čelnika stranke, a dio se tome protivi. Arlovića je bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović na parlamentarnim izborima 2007. nije želio na SDP-ovoj listi, ali mu je 2009. omogućio da uđe u Ustavni sud.
'Nemamo mi više nikakve obveze prema Arloviću. Naročito zato što je Arlović sada u raskoraku s onim što je SDP zastupao upravo dok je on bio u stranačkom vrhu. Arlović svojom knjigom brani politiku Franje Tuđmana prema BiH, kojoj se SDP devedesetih suprotstavljao', rekao je visokopozicionirani SDP-ovac koji ne podržava Arlovićevu kandidaturu za Ustavni sud.
Arlović je objavio knjigu 'Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine', u kojoj, kako je na promociji kazao zadarski nadbiskup Želimir Puljić: '...na znanstvenoj razini ekskulpira politiku predsjednika Franje Tuđmana te obara i dokazuje neutemeljenu tezu da je on s Miloševićem dogovorio podjelu BiH'.
