Izvan radnog vremena, i bez računa, rade i mnogi drugi: čistači, električari, fizioterapeuti, fotografi, frizeri, građevinari, krojači, pedikeri, prijevoznici, serviseri, slastičari i ostali koji pripremaju hranu ili prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.
Mnogi od njih su donedavno pronalazili kupce ili klijente putem malih oglasa. No, zbog primjene Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, sve je manje onih koji se na taj način oglašavaju. Naime, krajem svibnja 2011. na snagu je stupio zakon kojim se utvrđuje da je građanima zabranjeno svako obavljanje djelatnosti koju nisu registrirali kod nadležnog tijela ili prijavili poreznim tijelima. Pritom su predviđene kazne od 10 do 30 tisuća kuna.
Za medije se smatra da sudjeluju u obavljanju neregistrirane djelatnosti ako objave oglase oglašivača od kojeg nisu prikupili sve potrebne osobne podatke. Prva promjena u primjeni tog zakona dogodila se upravo kod izdavača koji od oglašivači sada trebaju zatražiti prvenstveno ime i prezime, adresu stanovanja i OIB, piše Glas Istre.
Sve je manje malih oglasa
Iz tog razloga je sve manje ljudi voljno oglašavati svoje usluge jer ne žele dostaviti osobne podatke izdavaču. Mali su oglašivači prestrašeni zbog moguće kontrole.
Ivana Zečević iz službe marketinga tvrtke Glas Istre novine pojašnjava da su svjedoci loših reakcija i pritužbi klijenata i čitatelja.
"Uočili smo da je zabilježen pad od 40 posto kod malih oglasa u odnosu na vrijeme prije provođenja zakona. Ako se ta tendencija nastavi, smanjit će se isplativost našeg proizvoda. Time je ugrožen i sam proizvod, ali i radna mjesta. No, ne samo to, ugrožene su i djelatnosti koje su registrirane i koje svoje proizvode i usluge nude putem naše marketing revije", zaključuje Zečević.
Nataša Martinić, voditeljica korporativnih komunikacija u Oglasniku d.o.o., odgovorila je da je traženje identifikacijskih podataka od klijenata utjecalo na smanjenje broja oglasa.
Siniša Moškov s portala Aukcije.hr veli da se broj aukcija nije značajno smanjio te da su manje od dva posto aukcija morali ukloniti zato što prodavatelji nisu dostavili tražene podatke.
OIB moraju dati i osobe koje iznajmljuju stan
"Naše je mišljenje da je zakonodavac prije svega imao namjeru regulirati tržište usluga. No, što se prodaje predmeta tiče, zakon nije napravio razliku između osoba koje se bave neregistriranom djelatnošću i osoba koje prodaju predmete iz osobnih potreba, poput rabljenih odjevnih predmeta, kućne biblioteke, rabljene tehničke opreme…
Znači, bez obzira na to prodajete li, primjerice, samo jedan vlastiti rabljeni mobitel ili ne, potpadate pod navedeni zakon. Osim toga, po mišljenju Ministarstva financija, pod navedeni zakon spadaju i strane fizičke i pravne osobe koje prodaju predmete putem hrvatskih tvrtki. Stoga smo morali i takvim korisnicima onemogućiti prodaju sve dok ne dostave OIB, što je njima izuzetno komplicirano", zaključio je Moškov.
Sankcije predviđaju novčane kazne u rasponu od 3 do 50 tisuća kuna, oduzimanje predmeta korištenih ili nastalih u takvom obliku rada, te imovinske koristi ostvarene kršenjem zakona. Sankcioniranje obuhvaća i one koji omogućuju obavljanje neregistriranog rada, točnije one koji u tisku te putem televizije, radija i drugih medija reklamiraju osobe i poslove koji su neregistrirani.
Državni inspektorat šuti
Upit je Glas Istre uputio uredu za odnose s javnošću Državnog inspektorata od kojeg su tražili da odgovore jesu li ove godine kaznili osobe koje su temeljem javno dostupnih oglasa (iz bilo kojeg medija) zatekli da nude usluge ili proizvode a da pritom nisu bili registrirani za to te nisu izdali račun. Pitali su i koliko su prijava podnijeli na razini Hrvatske. Ni na jedno pitanje nisu dobili odgovor.
