Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica pozvao je uoči današnjeg sastanka s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) na razumijevanje i strpljenje, naglasivši da je Vlada u nekoliko navrata istaknula da nije dobro parcijalno rješavati problem plaća.
''Možemo razgovarati o tome da se sveobuhvatno povećaju plaće, ali ne selektivno. Zato je i ovaj dodatak koji je Vlada prezentirala sveobuhvatan i obuhvaća 220.000 državnih službenika'', kazao je Malenica gostujući na N1 televiziji.
Malenica je ocijenio da su plaće u državnoj službi male, ali je istaknuo da takav sustav postoji već dvadesetak godina.
''Teško je to riješiti u jedan dan. Zato smo 2020. počeli pripremati ovu reformu da oni koji su najlošije plaćeni, da njima povećamo plaće. 555 eura koje ima taj namještenik četvrte vrste – njegov bi koeficijent trebao biti povećan za otprilike 45 posto. Taj namještenik će dobiti oko 750 eura kroz nove uredbe. Kad se pogleda postotno to je velika razlika'' kazao je.
Malenica: Nismo tražili imena štrajkaša
Precizirao je da je sada početni koeficijent 0.631 te da bi u novom zakonu bio 0.9. što je malo manje od 50-postotnog povećanja koeficijenta. ''Male su plaće, nitko od te činjenice ne bježi, ali radimo na tome'', poručio je Malenica.
Naglasio je da ministarstvo nije tražilo imena i prezimena ljudi koji štrajkaju, već samo broj, navodeći da je prema podacima MPU-a u štrajku 3000 ljudi.
Ministar je kazao da mu je drago što je Sindikat pravosudnih policajaca Hrvatske (SPPH) pristao na Vladinu ponudu. ''Nadam se da će u narednom razdoblju biti uključeni u ono što ministarstvo bude radilo. Jedna od najvažnijih stvari je zakon o plaćama i ulaganje u zatvorski sustav, poboljšavanje uvjeta u sustavu'', rekao je.
'Službenici neće biti izostavljeni'
Malenica je govorio i o povišicama sucima kojima plaće nisu rasle od 2009. godine, a uz to nisu osjećali povećanja osnovice koju su osjećali državni službenici i namještenici, ističući da su toj situaciji pristupili sveobuhvatno.
Na pitanje jesu li suci dobili željene plaće od 2000 eura za suca općinskog suda, Malenica je odgovorio da je to rezultat kompromisa. ''Razgovarali smo o dva koraka. trenutačno povećanje zbog inflacijskog udara pa onda stupnjevanje sudaca, usklađivanje plaća i rasprava o materijalnim pravima'', kazao je potvrdivši da su im plaće sada blizu 2000 eura, ali da će se to vidjeti u zakonu.
''Vjerujem da će u isto vrijeme doći do povećanja plaća službenika i sudaca. Službenici neće biti izostavljeni'', nadodao je.
Novi Zakon o plaćama olakšat će davanje otkaza za određene kategorije
Na pitanje o tome može li biti manje ljudi u državnoj upravi, Malenica je rekao da digitalizacija olakšava posao dijelu službenika te kako imaju tendenciju za državne službe da se smanjuje broj zaposlenika. Sada je otprilike 250.000 zaposlenih, precizirao je.
Govorio je i o tome je li zaista istina da je jako teško dobiti otkaz iz državne službe. Ministar je kazao i da će novi zakon o plaćama olakšati davanje otkaza za određene kategorije državnih službenika pogotovo ako budu nezadovoljavajuće ocijenjeni. To je razlog za izvanredni otkaz, pojasnio je ministar navodeći da će neki morati i na dodatnu edukaciju ako žele zadržati.
Za novi zakon o javnoj službi kazao je da je smisao da on unaprijedi postojeće stanje. Prema Malenici, dvije uredbe za državne službe i javne službe trebale bi ukloniti sve anomalije. ''Jednaka plaća za jednak rad je načelo kojim smo se rukovodili kroz ovaj zakon'', rekao je.
Koriste li umjetnu inteligenciju za zapošljavanje u državnoj službi?
Na pitanje koristiti umjetnu inteligenciju za zapošljavanje u državnoj službi, Malenica je rekao da već sada postoji e-državni stručni ispit. Pojasnio je da se algoritmom dodjeljuju pitanja ovisno o kojem se radnom mjestu radi pa nema "ljudskog faktora".
Kad je riječ o izbornim jedinicama, ministar je naglasio da zakon ispunjava sve ono što je Ustavni sud u svojoj odluci izglasao.
''Vodili smo se registrom birača prilikom određivanja veličine jedinica. Koliko god je moguće, pratili smo administrativne granice jedinica. 78 posto birača ostaje u istoj jedinici tako da vjerujem da je ispunjeno sve što je Ustavni sud rekao'', dodao je.
Govoreći o navodima demografa kako su diskrepancije velike te da je primjerice u jednoj izbornoj jedinici 20 posto više birača u registru nego što je punoljetnih građana u popisu stanovništva Malenica je kazao da je to maksimalno usklađeno bez obzira što nisu uzimali broj punoljetnih osoba kao kriterij. Rekao je i da ne bi htio prejudicirati što će Ustavni sud reći na to.
