Sabornica je danas bila poluprazna - i zastupnici i mnogi drugi već su spojili ionako super dugi vikend. U ponedjeljak je Dan državnosti, a sutra - sutra je Dan antifašističke borbe.
77 godina je prošlo otkad je osnovan prvi partizanski odred - što
se obilježava svečanošću u šumi Brezovica pored Siska. Prije
5 dana se dogodila još jedna važna partizanska obljetnica - do
koje je, barem se tako čini - rijetko kome stalo.
75 godina je prošlo od završetka bitke na Sutjesci.
Vrlo nalik Vučku bio je pas koji je Titu spasio život za vrijeme bitke na Sutjesci. To je samo jedna od romantiziranih priča iz NOB-a koje smo svi mi koji smo odrastali u Jugoslaviji jako dobro znali. Danas mladi mahom ne znaju za tu priču, kao što ne znaju ni što je NOB.
Većina Hrvata pak, uvjerili smo se našim upitnikom na ulici, pojma nema koji praznici nam slijede.
"Znam da je praznik, čuo sam nešto, al fakat ne pratim datume. Iskreno, ne znam ni koji je danas."
22.6. 1941. osnovan je Prvi sisački partizanski odred, jedna od prvih antihitlerovskih postrojbi u cijeloj okupiranoj Europi, što je bio i početak narodnooslobodilačke borbe kojoj se potom pridružilo više od pola milijuna hrvatskih građana. Praznik je na početku sjednice Vlade čestitao i premijer.
"Treba se podsjetiti da je naš prvi predsjednik Franjo Tuđman bio pripadnik narodnooslobodilačkog pokreta i jedan od simbola otpora nacizmu i fašizmu", rekao je Andrej Plenković.
No, pitanje je kako bi Franjo Tuđman gledao na rastući revizionizam u Hrvatskoj koji dopušta da se povijesne činjenice okreću naglavce.
"Laž je da su ustaše bili dobri dečki i da su bili pravi Hrvati, oni su bili najgori Hrvati, oni su bili hrvatski šljam. Prema tome, o tome treba na takav način govoriti. I činjenica jest da mi danas kroz povijesni revizionizam svjedočimo jednom šljamu i laži", kaže povjesničar Ivo Goldstein.
Prvom predsjedniku možda ne bi bilo drago da Hrvatsku nitko nije službeno predstavljao na 75. obljetnici bitke na Sutjesci, održanoj prošlog vikenda na Tjentištu. U prekretnicu prema pobjedi nad Silama osovine borilo se 20 tisuća partizana protiv šest puta brojnijeg neprijatelja.
"Da nisu krv dali oni, mi bi drukčiji bili, drukčije bi bilo ime i prezime, i život drukčiji bi bio", kaže Spasoje Lubarda, borac Prve proleterske brigade.
Na Sutjesci je poginuo i najveći broj Hrvata u ijednoj bitci u povijesti, zbog čega je Ranko Ostojić tražio da Sabor bude pokrovitelj obljetnice, no dobio je odbijenicu.
"Treba ih biti sramota radi toga. Dok slave i plaćaju ogromne novce za proslave poraza jedne vojske, s druge strane ovakvu obljetnicu nisu se udostojili niti na taj simboličan način odradit", komentirao je razočarani Ostojić.
Zato su ministri obrane i branitelja nekoliko dana kasnije na Visu bili na komemoraciji savezničkim žrtvama.
"To je najbolje za pokazati kolikog licemjerja ima, kad se treba uvlačit nekome, neću kazat gdje, onda će to napravit, glumiti velike antifašiste, a oni to zaista nisu. Najbolji primjer je jednako tako odbijanje proslave Dana Europe i pobjede nad fašizmom koji se u ovoj Hrvatskoj ne obilježava", dodao je Ostojić.
A upravo takvi potezi, uz blajburšku manifestaciju koju država godinama sponzorira, daju vjetar u leđa povijesnim revizionistima.
"Tom revizionizmu, ako želimo biti sretna nacija i funkcionirati na pravi način, mora doći kraj. To nisu nikakva akademska pitanja, to su pitanja od životne važnosti, baznične egzistencije ovoga naroda i države", zaključuje Goldstein.
Jer teško da postoji ijedna nacija na svijetu koja se srami najsvjetlijih stranica svoje povijesti, umjesto da se njima ponosi.
