Uskokova istraga protiv 11 osumnjičenika i uhićenje trojice od njih zbog sumnje na više kaznenih djela krivlolova, podmićivanja i zapošljavanja bez javnog natječaja podigla je prilično prašine u Baranji, jer su osumnjičenici dobrim dijelom stanovnici tog područja između Dunava, Drave i Mađarske ili su s Baranjom blisko povezani, piše Glas Slavonije.
Cijela priča ponovo je aktualizirala nikad dorečenu temu krivolova u Baranji, regiji nadaleko poznatoj po bogatim ribolovnim vodama i lovištima. Lovnici iz baranjskih lovačkih društava (postoje 23 evidentirana lovačka društva na području LU Baranje) tvrde da je krivolova manje, ali da je i dalje prisutan jer ta pojava nije skroz iskorijenjena.
Prodaja mesa divljači na crno i dalje postoji
"Ne mogu reći da je krivolov uzeo maha, ali ga ima upravo na način koji su institucije ovih dana osujetile", priča lovnik jednog baranjskog LD-a za Glas Slavonije, naglašavajući kako odgovorno tvrdi da prodaje mesa divljači na crno ima. Kaže kako su kazne za krivolov različite, počevši od isključenja iz lovačkog društva, preko oduzimanja oružja i zabrane bavljenja lovom, sve do novčanih i onih zatvorskih.
21.08.2018., Kopacki rit - Park prirode Kopacki rit je poplavno podrucje u Baranji izmedju Drave i Dunava. Posjetitelji imaju priliku vidjeti netaknutu prirodu jer je upravo Kopacki rit mocvarni dom tisucama bioloskih vrsta. Posebno je zanimljiv kao mjesto za odmor, sportsko-rekreativne lovne i ribolovne aktivnosti i te plovidba Kopacevskim jezerom. Photo: Dubravka Petric/PIXSELL
Lovnik smatra da je najviše krivolova ima na području Parka prirode Kopački rit, gdje ni jedno baranjsko lovačko društvo nema nikakvu ingerenciju. To područje naziva vrećom bez dna, ali svoju sumnju ne može dokazati. S njim se slaže i kolega mu lovnik LD-a sa sjedištem u sjevernom dijelu Baranje.
Krađa ribe daleko manja
"Već dugo nisam vidio ostatke divljači u našem lovištu, što znači da je krivolova manje. Bar kod nas. Je li u pitanju blizina granice, relativno otvoren teren ili nešto drugo, ne znam. Ipak, sigurno je da povremenog krivolova ima, što je javna tajna", kaže lovnik. Upravo na tom području, prepričava izvor Glasa Slavonije, dogodio se jedan od slučajeva vezan uz Uskokovu akciju. Osumnjičeni 64-godišnjak je, naime, negdje oko Puškaša, ustrijelio dvije divlje svinje i bez ikakve ih dozvole vozio u nepoznatom smjeru. Kako stoji u Uskokovu priopćenju, kada su ga zaustavili policijski službenici (ophodnja Postaje granične policije Beli Manastir, nap. a.), od prvooptuženog D.P. je zatraženo da poduzme korake s ciljem da ne bude prekršajno sankcioniran, što je on i učinio.
Navodno je cijela priča pala u vodu jer se nisu podudarala izvješća policijskih službenika PGP Beli Manastir i Policijske postaje Beli Manastir (odakle su policajci naknadno stigli do vozila u kojem je transportirana divljač). Na drugospomenute je D.P. uspio utjecati kako bi, iako svjesni da tomu nije tako, evidentirali postojanje dokumentacije za lov i prijevoz divljači, koju je, pak, tereti ga se, naknadno ishodio od lovnika LD-a iz Kneževih Vinograda. D.P. je jedina poveznica između više dijelova Uskokove optužnice. Jedan od njih odnosi se na krađu ribe, kada je, premda član Ribočuvarske službe Zajednice ŠRU Baranje, također pokušao utjecati da protiv krivolovca ne bude podnesena prijava.
Pero Čalušić, koordinator Ribočuvarske službe ZŠRU Baranje kaže da je krađa ribe daleko manja nego u vrijeme nakon povratka u Baranju. Mjereno od nule do deset, krađa ribe u današnje vrijeme može dobiti ocjenu jedan, govori Čalušić napominjući kako su ribočuvari, u suradnji s policijom i ostalim nadležnim institucijama, krađu ribe smanjili na minimum.
Loviti smiju samo evidentirani lovci
Čalušić dodaje kako "aktualni" ribokradice više ne pripadaju u kategoriju socijalno ugroženih, nego su različitih profila. Ističe kako je, što se ribokrađe tiče, "bit priče" u zaštićenosti voda Kopačkog rita, gdje ZŠRU Baranje nema nikakvu ingerenciju. U ovom je trenutku dopušten lov na divlje svinje (cijele godine) i srnjake.
Svako lovačko društvo ima pravo ustrijeliti divljači sukladno s lovnogospodarskom osnovom. U lov smiju ići lovci evidentirani od lovnika, i to na mjesto koje prijave, a sve u lovištu kojim gospodari matično lovačko društvo. Svako društvo, sukladno s dogovorom, različito raspolaže lovinom. Najčešće pola pripada lovcu, a pola LD-u.
