Stigli su rezultati nacionalnih ispita koje su pisali osmaši. Iako imamo velik broj odlikaša pokazuju da većina učenika ima tek osnovno znanje iz hrvatskog, matematike, kemije, fizike i biologije.
Neće biti kriterij za upis, ali hoće li nešto promijeniti u obrazovnim kurikulumima?
Promjene su potrebne, a kada će one nastupiti teško je procijeniti jer konačni rezultati, analize i usporedbe rezultata očekuju se u rujnu.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović prokomentirao jesu li iznenadili rezultati.
„Mene osobno nisu iznenadili s obzirom na to da ih stavljam u kontekst nekih objektivnih činjenica, a to je prije svega da je generacija učenika osmih razreda generacija koja iza sebe ima tri pandemijske godine. Druga činjenica je da su to prvi standardizirani ispiti koji su rađeni za četverogodišnje razdoblje gradiva, a ne kako to učenici obično pišu za gradivo dva ili tri mjeseca. Treba uzeti u obzir da su to bili ispiti niskog rizika, da smo tako slali poruku i učenicima i učiteljima i nije se mogla izbjeći mala dimenzija ponašanja dijela učenika premda je najveći broj učenika bio visoko motiviran i time postigao najviše što je moguće. Rezultat je realan prikaz trenutačnog stanja i ne možemo ga uspoređivati ni s čim do sada“, poručio je Filipović.
Ocjena sustava obrazovanja
„Ocjena se teško može dati zato što su ove četiri razine, dakle namjerno nismo išli na brojčano kvantificiranje ocjena zato što inače praksa da se ispiti ove vrste tako ocjenjuju. Mi ovime želimo postali relevantne smjernice i školama i obrazovanim ustanovama. To može biti i preporuka fakultetima koji obrazuju nastavnike hrvatskog, matematike, fizike, kemije i biologije, a i onim institucijama koje se bave stručnim usavršavanjem, a na koncu konca ovo može biti smjernica da se temeljem dobre analize vidi jesu li novi predmeti i kurikulumi koji s ovom godinom završavaju svoj četverogodišnji ciklus najbolji ili ih treba poboljšati što je i bio cilj“, kazao je.
Upitan je mogu li nacionalni ispiti riješiti prevelik broj odlikaša.
„Nacionalni ispiti to neće riješiti međutim mogu biti. Ja sam pokazatelj učiteljima, stručnim službama, školama, ravnateljima u analizi nacionalnih ispita i da u tom pogledu mogu zamijetiti određene diskrepancije u kriterijima ocjenjivanja. Nacionalni ispiti mogu biti dobra smjernica zato što su to ispiti koji su rađeni standardizirano za sve učenike i nema subjektivnog pristupa“, objašnjava Filipović.
Poručio je da je na Ministarstvu da odluči trebaju li nacionalni ispiti biti kriteriji za upis u srednju školu.
