Prošle je godine iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. No, ove godine osjetan je rast tih brojki. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih devet mjeseci 2019. iz hrvatskog državljanstva otpuštena je 361 osoba, dok se 20 osoba odreklo državljanstva, piše Glas Slavonije.
Najveći broj zahtjeva podnesen je radi stjecanja državljanstva Austrije i Njemačke, nešto manji broj Slovenije i Norveške, a kao najčešći razlozi podnošenja zahtjeva navode se zaposlenje i školovanje.
Uvjeti za otpust i ispis iz državljanstva
Zahtjev za otpust iz hrvatskog državljanstva može podnijeti osoba koja je navršila 18 godina života, a pritom ne smije imati smetnji glede vojne obveze te mora podmiriti sve dužne poreze, takse i druge javne dažbine i obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj za koje postoji ovršni naslov. Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Hrvatskoj te mora imati strano državljanstvo ili dokazati da će biti primljena u strano državljanstvo.
"Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u RH vodi kazneni postupak zbog djela koje se progoni po službenoj dužnosti ili ako je u RH osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži", napominju u MUP-u.
Osoba kojoj je državljanstvo prestalo otpustom može ponovno biti primljena u hrvatsko državljanstvo pod olakšavajućim pretpostavkama propisanim odredbom članka 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu, no prilikom prestanka državljanstva odricanjem takve beneficirane mogućnosti nema. Državljanstvo se tada može ponovno steći samo u postupku pune naturalizacije. Naime, člankom 21. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da se punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može odreći hrvatskog državljanstva, piše Glas Slavonije.
VLADA ZAPANJILA POTEZOM: Evo kako će se odsad dobivati hrvatsko državljanstvo, neki će ga i izgubiti
Za odricanje od državljanstva dovoljna je izjava
S druge strane, za odricanje od državljanstva dovoljna je izjava osobe koja svojom voljom, s danom davanja izjave, gubi svoje državljanstvo. Stoga je među pravnim osnovama stjecanja hrvatskog državljanstva pod olakšavajućim uvjetima normiran samo slučaj ponovnog stjecanja hrvatskog državljanstva koje je prethodno prestalo otpustom, a ne i odricanjem. Naime, zakonom je propisano da hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavku za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.
Postupak otpusta iz hrvatskog državljanstva traje ovisno o složenosti svakog pojedinog zahtjeva. Nakon što MUP utvrdi sve pravno relevantne činjenice, donosi se odgovarajuće rješenje. Građani često negoduju zbog duljine trajanja postupka, ali ga se ipak ne žele odreći jer nisu sigurni da se jednoga dana neće ponovno vratiti u Hrvatsku i u svojoj domovini nastaviti živjeti.
Za razliku od Hrvatske, piše Glas Slavonije, u BiH građani se masovno odriču državljanstva. U posljednje tri godine brojka se kreće oko 4500 godišnje, a u prvih sedam mjeseci 2019. to je učinilo 2185 osoba. Čak polovina njih zbog stjecanja državljanstva Austrije ili Njemačke.
