Ovih dana opet se može čuti kako u Ministarstvu financija namjeravaju pokrenuti raspravu o prijedlogu zakona o porezu na imovinu, te da je vrlo izvjesno da će se odlučiti za model po kojem bi se oporezivala imovina koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima ili zemljištu.
Što će s viškom kvadrata trebaju promisliti građani koji ih imaju, ali i banke koje bi mogle biti najveći obveznici tog poreza s obzirom da u svom vlasništvu imaju tisuće stanova, što su ih preuzele od građevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i klijenata koji nisu u stanju otplaćivati kredite.
Je li sazrelo vrijeme za uvođenje poreza na imovinu, za mišljenje smo pitali Josipa Ticu, člana našeg Stručnog kriznog tima i profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Prema njegovim saznanjima, već 10 godina postoji gotova studija o zamjeni komunalne naknade porezom na nekretnine, odnosno pojednostavljeno rečeno – uvođenje naplate "komunalne naknade" po vrijednosti metara kvadratnih, a ne po metru kvadratnom, kao što je trenutačno praksa u Hrvatskoj.
Protiv su – bogataši
"Protiv poreza na imovinu su oni koji imaju jako vrijedne nekretnine, jer će nakon njegovog uvođenja plaćati znatno veći iznos poreza nego do sada, dok će prosječnom građaninu ove zemlje iznos komunalne naknade u najvećem broju slučajeva biti isti kao i iznos poreza na nekretnine.
Porezna uprava ima preko 15 godina podatke o cijenama nekretnina na temelju kojih 'razrezuje' porez na promet nekretnina i u biti je sve spremno, samo se tekst 10 godina starog zakonskog prijedloga treba poslati u proceduru i, naravno, uskladiti sa zakonskim promjenama koje su se dogodile od pisanja prijedloga", kaže Tica.
Ističe da bi uvođenje poreza na imovinu posebno imalo pozitive afekte u slučaju kad bi Vlada zajedno s ukidanjem komunalne naknade ukinula i porez na promet nekretnina.
Padale bi cijene najma
"Porez na imovinu mogao bi pozitivno djelovati ne samo na čišćenje zaliha na stambenom i poslovnom tržištu, nego bi kroz poreznu presiju vlasnike natjerao da ne drže prazne nekretnine, što bi dovelo do pada cijena najma, smanjenja troškova rente čitavom gospodarstvu i do otvaranja čitavog niza malih poduzetničkih pothvata, obrta i sličnog u prostorima koji danas diljem Hrvatske zjape prazni, a cijena im ne pada", zaključuje stručnjak za nekretnine Josip Tica.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama koje djeluje pri HGK Dubravko Ranilović podsjeća da se i početkom godine govorilo o uvođenju poreza na imovinu, pa je sve ostalo na objavama u medijima.
"Uvođenje poreza imalo bi i pozitivnih i negativnih aspekata, no dok ne vidimo konkretno što će doći kao prijedlog, nema smisla bilo što govoriti. Stvari treba izbalansirati, odnosno mjere uvoditi postupno", kratko je komentirao Ranilović.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
U bankama kažu da podržavaju sve Vladine mjere koje bi pozitivno utjecale na gospodarsku sliku zemlje, no o uvođenju poreza na imovinu ne izjašnjavaju se konkretno, jer kažu, još nije poznato kakav bi se model primijenio.
"Svaka odluka koja je usmjerena prema oporavku gospodarstva je dobra i ima našu punu podršku, ali pitanje neprodanih nekretnina nije jednodimenzionalno i ne ovisi isključivo o bankama. Hypo banci, kao, vjerujemo, i svakoj financijskoj instituciji u interesu je prodati nekretnine, a ne držati ih praznima i tu imovinu u svojim bilancama gdje ona za banke predstavlja trošak. Treba vidjeti prijedloge svih mogućih modela spomenutog zakona, ali i uzeti u obzir kako cijene nekretnina diktira tržište, a ne banke", poručuju iz Hypo banke.
Smatraju da je najbolji lijek za oživljavanje tržišta nekretnina provođenje reformi koje će rasteretiti gospodarstvo, uključujući građevinarstvo i stanogradnju, od "prevelikih poreznih i neporeznih davanja te pokrenuti održivi gospodarski rast i zapošljavanje.
U Splitskoj banci kažu da podržavaju svaku cjelovitu izmjenu poreznog sustava, kao i ostale mjere monetarnih i fiskalnih vlasti usmjerenih prema jačanju konkurentnosti i održivijem gospodarskom rastu.
U ovoj banci, navode, da je broj nekretnina koji je u njihovom vlasništvu, a koji bi podlijegao poreznu na imovinu zanemariv.
Što se tiče preuzimanja u vlasništvo bilo kakve nelikvidne imovine koja služi za kolateral, Splitska banka to izbjegava jer najjednostavnije rečeno upravljanje takvom imovinom ne spada u osnovnu bankovnu djelatnost. Također, banka provodi konzervativnu poslovnu politiku, koja uključuje i oprezan pristup kreditnom riziku. Samim tim, kvaliteta portfelja, individualan pristup klijentima u poteškoćama te drugi instrumenti osiguranja, značajno su smanjili potrebu za preuzimanjem nekretnina od klijenata koji nisu u mogućnosti uredno servisirati svoje obveze. Zbog svih navedenih razloga broj takvih nekretnina u vlasništvu banke je zanemarive te se ne može mjeriti niti u promilima s obzirom na ukupan broja kredita. Također, dok ne dobijemo nacrt Zakona teško nam je izmjeriti kakav će financijski utjecaj to imati na banku", navode u priopćenju Splitske banke.
