Uštede na reformama bit će vidljive za tri, šest ili devet mjeseci, dodao je odgovarajući na pitanje jesu li predviđeni rashodi od 122 milijarde kuna mogli biti manji.
VLADA DANAS DONOSI PRORAČUN: Zna se kome će rezati i koliko, u minusu smo 7,4 milijarde
U javnoj upravi se ne plaća rad nego status
Na pitanje bi li ijedna vlada uopće mogla provesti smanjivanje plaća i mirovina, Linić je odgovorio potvrdno.
"Nedvosmisleno je da se itekako može racionalizirati kad govorimo o rashodima za zaposlene i to iz razloga što gomilamo pojedine specifične dodatke na plaću, posebno u MUP-u, Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu zdravlja. To su analize koje su pokazale da ministri nisu htjeli voditi brigu o tome niti provoditi rješenja. Zajednički obračun pokazuje na niz nelogičnosti. U upravi se ne plaća rad, nego status, neovisno tko koliko radi. Onoga trena kad ministri shvate da se ne može plaćati nerad, onda će se to i promijeniti", ustvrdio je.
Najveći problem su mirovinski i zdravstveni sustav
Zbog visokog deficita u državnom proračunu, Linić smatra da će se zaduživanje nastaviti, iako deficit nije jedini razlog tomu.
"Imamo potpuni kaos u organizaciji Hrvatskih željeznica, strahovite gubitke u teretnom prometu, izgradnje putničkih vlakova, imamo probleme na autocestama, u zračnom prijevozu. To su sve izdaci, koji će biti uzrok zaduženja, jer nisu provedene strukturne promjene u poduzećima gdje je vlasnik država. Vlada ne upravlja najvažnijim resursima, a to su javna poduzeća. Kad se tu počne pravilno upravljati, nećemo bar u tom dijelu imati dodatna zaduženja, a ostvarivat ćemo i određene prihode, pa će se smanjiti i deficit u proračunu", kazao je dodajući da su najveći problem ipak mirovinski i zdravstveni sustavi.
"Više isplaćujemo nego što ostvarujemo po naplati mirovinskog doprinosa. To je problem koji će neprekidno biti prisutan, dok ne povećamo 150 tisuća radnih mjesta. To će biti vječiti vječiti problemi", kazao je.
Protiv zadiranja u drugi mirovinski sustav
Ako bi Europska komisija uvela Hrvatskoj korektivne mjere, tog trenutka bi nam stručnjaci EK sami srezali plaće 20-30 posto, upozorava.
"To se radilo u Grčkoj, gdje su službenici imali 14 plaća, pa se rezalo na 12, pa se rezalo mirovine, dodatke. To bi se moralo provoditi i u Republici Hrvatskoj. Mi moramo shvatiti da imamo svoju odgovornost. Nije tu samo regulativa koja mora kontrolirati što bi se moglo događati unutar EU. Što ako se ne budemo mogli zaduživati? Odakle ćemo isplaćivati plaće i mirovine", upozorio je.
Dodao je da nije za zatvaranje drugog mirovinskog stupa.
"Ako ćemo životariti na 1.400.000 zaposlenih, onda ćemo morati zatvoriti drugi mirovinski stup, jer neće imati svrhe. Kad pređemo brojku od 1.600.000 zaposlenih, onda će stup itekako imati smisla", zaključio je.
