"Time želimo omogućiti još veću razinu zaštite prirodnih ljepota Hrvatske i održivi razvoj područja koja okružuju naše parkove. Zaštita UNESCO-a donosi veću prepoznatljivost na svjetskoj razini što znači i dolazak većeg broja gostiju od čega će najveću korist imati lokalno stanovništvo", izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep.
U Beču je održan sastanak predstavnika 13 europskih zemalja koje pripremaju zajedničku nominaciju "Iskonskih bukovih šuma Karpata i drugih regija Europe" za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Hrvatska je u prijedlog noninacije uključila posebno prirodno vrijedna područja bukovih šuma. Radi se o 1.220 hektara bukove šume koja se u NP Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi", te 2.013 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u NP Paklenica.
Na sastanku je usvojena Zajednička deklaracija o namjeri serijske nominacije koja će se do kraja ovog mjeseca dostaviti u UNESCO-ov Ured u Parizu na razmatranje. Time će započeti proces valorizacije nominacije za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama Hrvatska je među najbogatijim europskim državama, a to potvrđuje i činjenica da se na popisu svjetske baštine UNESCO-a od 1979. nalazi NP Plitvička jezera, a od studenog 2015. na toj se listi nalazi i PP Papuk koji je proglašen prvim hrvatskim UNESCO geoparkom. Lokaliteti koji se nominiraju za upis na Listu svjetske baštine moraju imati univerzalnu vrijednost koja je zaštićena, navodi se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
