Hrvatska liječnička komora poručila je da MUP liječnicima nameće obvezu koja ne postoji u drugim članicama EU-a. U prijedlogu Zakona o sigurnosti prometa na cestama MUP se oglušio na sve prijedloge liječničke struke.
„Inzistiranje MUP-a da kroz izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama uvede liječnicima obvezu prijavljivanja MUP-u pacijenata koje su upozorili na privremenu nesposobnost upravljanja vozilom zbog trenutnog zdravstvenog stanja ili nekog lijeka, napravit će puno veću štetu nego što će biti eventualna korist po sigurnost prometa“, poručili su iz Hrvatske liječničke komore.
HLK je poslala otvoreno pismo Saboru u kojem su istaknuli da ta obveza koju MUP nameće liječnicima nije rješenje niti za jedna od „četiri glavne ubojice u prometu“ tj. brzinu, alkohol, mobitel i nekorištenje sigurnosnog pojasa, a što je MUP sam definirao kao ključne uzroke visoke smrtnosti u prometu.
U pismu su istaknuli da se, od 700 tisuća prometnih prekršaja u 2020. godini, u samo 0,02 posto radilo o upravljanju vozilom pod utjecajem droga ili lijekova, a upravo bi propisivanje određenih lijekova trebao biti jedan od elemenata zbog kojih bi liječnici morali prijavljivati MUP-u pacijente koji automatski privremeno ostaju bez vozačke dozvole.
„MUP mjesecima ignorira i odbija sve primjedbe liječničkih strukovnih organizacija, a rezultat toga je da je Vlada u Sabor u drugo čitanje uputila prijedlog zakona koji i dalje sadrži tu obvezu liječnika, kao i njihovu prekršajnu odgovornost u slučaju da to ne učine“, stoji u priopćenju HLK-a.
„MUP svoju odgovornost za neuspjeh u smanjivanju crnih brojki poginulih (297 u 2019. godini) i teško ozlijeđenih (2.492 u 2019. godini) u prometnim nesrećama, pokušava umanjiti nametanjem iznimno štetne, a po sigurnost prometa neučinkovite i beskorisne obveze liječnika da prijavljuju pacijente“, dodaju.
Tvrde da provedba ovakvog zakona opasno narušava odnos povjerenja između liječnika i njihovih pacijenata.
„Primjenom zakona liječnici bi postali izloženi prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, dok bi potencijalno provođenjem zakona kršili institut liječničke tajne i bili izloženi povećanoj stopi verbalnog ili fizičkog nasilja nezadovoljnih pacijenata“, istaknuli su.
HLK predlaže uvođenje redovnih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama vozača, te strožu primjenu zakona i intenzivnije kontrole na cestama kao i intenzivne edukativne kampanje o opasnostima prebrze vožnje, vožnje bez pojasa, s mobitelom ili pod utjecajem alkohola.
Osim toga, predlažu da Hrvatska uvede tzv. DRUID klasifikaciju lijekova koja postoji u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Francuskoj i Španjolskoj tj. da uvede označavanje lijekova bojama (tzv. semafor) koje pacijentima jasno govore kakav je utjecaj lijeka na sposobnost vožnje.
Zaključili su da će, ako Sabor izglasa ovakav zakon, morati zatražiti preispitivanje ustavnosti zakona na Ustavnom sudu.
