Dakle, nažalost nekoga tko se odlučio ne cijepiti teško da će uvjeriti Andrej Plenković, Tomislav Ćorić, Zoran Šprajc, ja ili stotine drugih javnih osoba sa svojim pozivima na cijepljenje i odgovornost. Razumijemo to. Baš zato smo se danas odlučili za malo drukčiji pristup.
Znači, od početka pandemije poduzetnik Nenad Bakić i znanstvenik Gordan Lauc istaknuli su se kao gurui drugog mišljenja. Njih dvojica znali su žestoko prozivati Stožer ili članove Vladinog znanstvenog savjeta koji su tražili stroge mjere i zatvaranja. Zbog svojih Facebook objava Bakić i Lauc dobili su i naziv Anti-Lock-downeri.
A oni sami su često drugim znanstvenicima poput Ivana Đikića ili Igora Štagljara dali naziv ravnomjeraši ili oštro-mjeraši i to je bio taj neki fajt prvih godinu dana korone. Ali ono što je sada problem - taj fajt preslikao se i na ovu cjepivo fazu borbe s virusom.
No to je potpuno krivo. Jer među tisućama građana koji vjeruju Bakiću i Laucu, dijele i lajkaju njihove statuse dio je i onih koji vjeruju da je u redu ne cijepiti se.
Gost RTL Direkta Gordan Lauc komentira situaciju.
1. Za uvod preboljeli ste koronu i cijepili ste se jednom ili dvije doze? Pozivate ljude da se cijepe?
Ja sam prebolio koronu i što je prema svim dosadašnjim istraživanjima u biti vrlo visoka razina zaraze da se neću ponovno razboliti. Meni osobno su protutijela pala i ja sam se za sigurnost cijepio prvom dozom, a onda kako postoje administrativne prepreke za potovanja, a ja moram putovati zbog posla, cijepio sam se drugom dozom, iako mi za to u ovom trenutku ne postoje medicinski dokazi da je to potrebno. Mislim da je u ovoj situaciji jako važno deeskalirati ove silne rasprave jer prvo, ako ce cijepimo, rizik cijeppljenja je vrlo mali. Dakle odluka je lagana. Kada pričamo o djeci i mladim ljudima, onda je i rizik bolesti mali. Dakle tada je i odluka da se entko neće cijepiti nije tako strašna.
Ja mislim da bi bilo izuzetno važno da država poduzme sve što može da se cijepe rizične skupine. To da smo mi cijepili samo 53 posto ljudi starijih od 80 godina, to je katakliznička pogreška naših epidemiologa. Osobno, mislim da svi naši epidemiolozi trebaju obići svakog starijeg od 65 godina i objasniti im da ovo nije bezazlen virus i ako osoba nije preboljela da je izuzetno važno da se cijepi jer će time zaštititi sebe.
2. Čak i da se dogodi to što sada pričate, što to znači za naš kolovoz od kojeg se puno očekuje, hoće li ga to spasiti?
Nažalost ono što vidimo u sivjetu, pogotovo s ovim delta sojem, cijepljenje ne daje zaštitu od toga da se virus naseli u našem nosu i da budemo pozitivni na PCR testu. Znači, mi ne možemo očekivati da će cijepljenje, potogovo cijepljenje danas, bitno utjecati na broj zaraženih u naredna dva mjeseca. Mislim da je iznimno važno, što naša Vlada svo vrijeme propagira, da fokus ne bude na broju zaraženih, već na broju teško bolesnih. Mi danas imamo tri osobe na respiratorima. Imamo 120 ljudi u bolnici od kojih većina ljudi nema teški oblik bolesti. Mi trenutno nemamo problem bolesnih ljudi, mi nemamo pandemiju, imamo paniku zbog pretjeranog testiranja.
3. Dakle, pandemija u Hrvatskoj ne postoji?
Dakle, u Hrvatskoj nema puno teško oboljelih osoba, mi nemamo zdravstveni problem u ovom trenutku. Imamo cjepivo kojim možemo zaštiti sve one rizične i kada bismo uspijeli jasno komunicirati da je cjepivo nešto što je iznimno malo riskantno, a kod najstarijih smrtnost od COVID-a bude i preko 5 posto.
4. Razumijete ono o čemu sam pričala u uvodu, pa vidite i vi sami po vašem Facebook zidu da te privukli protivnike cijepljenja - koji vašim statusima potvrđuju svoje mišljenje - jeste to željeli postići?
Mislim da nema puno antivaksera koji prate mene jer sam ja prva osoba koja je u Hrvatskoj došla u vrlo agresivne sukobe s antivakserima jer ja izuzetno potičem cijepljenje, kada za to postoje medicinski razlozi. U ovom trenutku recimo za djecu, čak i Europska medicinska agencija i HZJZ kažu da se djecu ne treba cijepiti.
5. Ali ipak nama se šalju poruke: "Cijepite djecu". U Hrvatskoj je do sada cijepljeno oko 5000 djece i plan je da to što veća procijepljenost unutar školske godine.
Službena preporuka HZJZ je da se cijepe ona djeca za koju postoji visoki rizik za teško oblik bolesti. Za to postoje razlozi i argumenti koje treba još poručiti i vijdeti treba li djecu uopće cijepiti.
6. Ako nam se procjepljenost ne digne puno više od ovih 50% narednih mjesec dana - je li 4. val izgledan?
Ono što ne smijemo nikako zaboraviti je da su ljudi koji su preboljeli COVID su jednako, ako ne i bolje zaštićeni od onih koji su cijepljeni. Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj je COVID preboljelo preko 50 posto ljudi, ako i griješim, neka je 40 posto.
Ali oni koji preboljeli recimo prošle jeseni, ove jesni bi se mogli ponovno zaraziti - prema svim podacima koje znamo.
To se još uvijek nije dogodilo. Znači mi kada gledamo u bilo kojoj državi EU, ljudi koji su preboljei u prvom valu, nisu još uvijek masivno oboljevali. Tako da se čini da i ovo preboljevanje i cijepljenje štiti neko vrijeme. Ne štiti od zaraze, ne štiti od toga da imate virus u nosu, ali štiti od toga da se razbolite i završite u bolnici ili umrete. Mislim da ovo sad postaje još jedan virus prehlade, da ćemo ga vrlo često imati u nosu i da će se simptomi pojaviti ukoliko nam padne imunitet. Nitkonam neće moći garantirati da ukoliko nam padne imunitet da se nećemo razboliti, ali neće biti masovnog oboljevanja kakvog smo imali dosad.
7. Kako komentirate situaciju koja je česta danas da ljudi traže svoje neke tvrdnje putem interneta kada je sve dostupno, pogotovo u slučaju koji je RTL otkrio: HZJZ je izvjestio da nema umrlih s koronom nakon cijepljenja, a bilo ih je osam, tvrde u KB Dubrava. KAko funkcionirati u takvoj situaciji?
U situaciji kada ste cijepili 50 posto najstarijih, 50 posto svih koji umru biti će cijepljeni, kada cijepimo sve najstarije, svi koji umru biti će cijepljeni. Tako da je važno razlikovati je li netko umro zbog zaraze.
Ali drugačije zbrajali žrtve korone na početku pandmeije prošle godine.
Nažalost pandemija koja nam se dogodila je praćena s prevelikom dozom panike koja se širila kroz medije i smatram da je važno da se ljudi objektivno informiraju. To je razlog zbog kojeg smo Nenad i ja napravili stranicu pandemijskog realizma gdje redovito objavljujemo i analize i podatke gdje ljudi mogu dobiti informaciju koja nije napuhana u nekom smjeru. Jer ljudi su iz nekog razloga zaštrašivani. Kada su se radile procjene koliko je virus opasan, ispalo je da je deset puta veći nego što stvarno je. Ljudi žive u strahu, a ovaj virus nije tako strašan.
8. Je li vam danas žao zbog statusa iz ožujka: "RIP koronavirus"?
Znači, realno ugroza za Hrvatsku je nestala krajem prosinca kada smo vidjeli da bez najstrožih mjera broj zaraženih počinje padati.
9. Da, ali nakon toga u travnju je u Hrvatskoj opća smrtnost bila 5 tisuća 600 - a prosjek je 4300 bio zadnjih 5 godina, a nakon toga u svibnju opća smrtnost je bila 5200 a prosjek prije korone je bio 4200 - dakle to je dvije i pol tisuće ljudi umrlih više od prosjeka - nakon što ste vi napisali opustite se.
To je upravo ovo što ste vi rekli, ovisi koga brojimo kao mrtve. Umjesto službenih statistika, sada trebamo više gledati tzv. višak smrtnosti po čemu je Hrvatska je negdje ispod polovine zemalja EU, i globalno. Znači kod nas je zapravo umrlo bitno manje ljudi nego u većini zemalja globalno, a imali smo puno blaže mjere. Zemlje koje su imale strože mjere unutar Europe, uglavnom imaju puno veći višak smrtnosti.
Recimo kada onemogućite ulazak u bolnicu, što se kod nas nije moglo ukoliko netko ima temperaturu, i nekto ima akutni upalni proces, on ne može ući u bolnicu - ljudi su umrli zbog toga. Ljudi imaju infarkt, ne mogzu u bolnicu i liječnici ih ne mogu spasiti. Naš odgovor na pandemiju će u biti na kraju ubiti više ili jednako ljudi nego što je ubio sam virus.
