Znamo li mi uopće što radimo i kako se nosimo s epidemijom koronavirusa? Zna li znanost danas više nego jučer ili svi izluđujemo jedni druge kontradiktornim informacijama? Je li vrijeme da se pomirimo da se koronavirusa nećemo tako lako riješiti i da ćemo s njim još dugo živjeti? Na ta je pitanja u RTL Direktu i s maskom na licu odgovorio mikrobiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade RH Gordan Lauc.
"Moja maska štiti vas. Prije mjesec dana bilo je vrlo malo pozitivnih i vjerojatnost da sam ja zaražen je bila mala. Danas smo s nula došli na stotinjak na dan, a ne znamo koliko je stvarno zaraženih. Vjerojatnost da je netko zaražen, a možda i ja, sada je veća. Ne možemo eliminirati ovaj virus. On je tu i on će ostati. Vjerojatno će se jako puno ljudi zaraziti, možda ćemo se svi zaraziti. Bitno je da se to ne dogodi u kratkom vremenskom periodu. Mi sad s maskama pokušavamo usporiti brzinu širenja virusa", poručio je Lauc.
Od veljače zagovarao maske
Još nedavno, mnogi su domaći stručnjaci, pa i članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, govorili kako maske nisu potrebne, da bi one od ponedjeljka postale obvezne.
"Meni je teško braniti taj stav jer sam od veljače savjetovao koristiti masku, to je princip kako se Japan zaštitio. Jedan od argumenata u raspravi je tada bio da maski u tom trenutku nije bilo pa je politika bila zaštititi zdravstvene radnike. Mislim da je bilo pogrešno komunicirano u tom trenutku", kaže Lauc.
"Svima nam je obveza u trenutku kad smo u blizini drugih ljudi staviti masku", odgovorio je Lauc te dodao: "Ako pričamo o maskama, držanju distanci i bez organiziranja velikih zabava, mislim da to nije veliko opterećenje za društvo. Moramo se naviknuti da smo u ratu. Mi smo u ratu s virusom."
100.000 ljudi ima antitijela
Komentirao je i serološka istraživanja prema kojima oko 100.000 ljudi u Hrvatskoj ima razvijena antitijela na COVID-19.
"To je podatak iz travnja i on je u skladu s onim što očekujemo. Prema onome što smo vidjeli u drugim zemljama, najizloženije imaju do osam posto, gradovi poput New Yorka 30 posto. Hrvatska je na vrijeme zaustavila pandemiju i ona je na dva do tri posto. Tih 100.000 je razvilo protutijela, a ne razvijaju ih svi. Sad je to sigurno više, ali moram dati ogradu, ne znam koliko je onih 1000 analiziranih reprezentativno. Ako je uzorak malo krivo uzet, to je velika razlika", rekao je Lauc.
Osvrnuo se i na svakodnevne brojke koje iznosi Nacionalni stožer civilne zaštite. Smatra da su one važne zbog pogleda na kretanje epidemije.
"Na taj način možemo vidjeti promjenu trenda. Mislim da je u ovom trenutku važnije brojiti koliko je teško bolesnih ljudi, a ne koliko je zaraženih. Mislim da je troje-četvero na respiratoru, a stotinjak je hospitaliziranih. Nemamo puno teško bolesnih. Testiranjima pokušavamo vidjeti kako se kreće epidemija. Ono što smo sad naučili jest da je došlo do velikog porasta i zbog toga su donesene mjere koje su u biti blage. Ne mogu shvatiti zašto postoji toliki broj ljudi koji se protive maskama. Inkomodira me samo malo, a vas može spasiti", poručio je Lauc.
'Možda ćemo na proljeće imati dobro cjepivo'
No, kao i svi drugi, Lauc nije znao reći dokad će trajati neizvjesnost oko ishoda pandemije, kao niti hoće li cjepivo pomoći, kada i ako bude otkriveno i dostupno.
"Sigurno do sljedećeg proljeća, možda i dulje. Koja je strategija najbolja, to još uvijek nitko ne zna. Ako će Šveđani postići kolektivni imunitet, što nitko trenutačno ne vjeruje, ali možda hoće, onda će se se njihov model pokazati kao najbolji. Ako se pokaže ono što sadašnja istraživanja pokazuju, da imunitet traje relativno kratko i ti Šveđani koji su oboljeli na proljeće ponovno obole na jesen, onda im je model pogrešan. Cjepivo dugo čekamo baš da vidimo hoće li raditi ili ne. Neka istraživanja pokazuju da većina antitijela koja mi radimo kad se razbolimo napadaju krivu stranu virusa. Možda s pomoću cjepiva uspijemo napraviti protutijela koja će napasti pravu stranu. To je ono što je teško. No uz trud koji se ulaže, možda ćemo na proljeće imati dobro cjepivo", zaključio je Lauc.
