Kurikul povijest koji bi se trebao u školama izabranim za eksperimentalnu provedbu reforme primijeniti od jeseni nije dovoljno konkretan i potrebno ga je doraditi, javlja Večernji list.
Povjerenstvo za recenziju predmetnog kurikula na čelu s akademikom Tomislavom Raukarom, nakon analize su sadržaju povijesti dodijelili dvije jedinice, tri dvojke i dvije trojke, a četvorke, kao najviše ocjene u recenziji, nema.
Članovi Povjerenstva jasno su istaknuli da je rad na ovom dokumentu nesumnjivo zahtijevao veliki trud sastavljača, no zamjeraju što kurikulu povijesti nedostaju razrade nužne nastavnicima da bi se sadržaj uopće mogao primijeniti u praksi.
Kako su u recenziji istaknuli, "to se posebno odnosi na određivanje nastavnih ishoda učenja radi postizanja općih ciljeva nastave povijesti. Potrebno je uspostaviti bolji omjer između općenitih ideja kojima dokument obiluje i njihove primjene na sferu same povijesti koja je u kurikulu spomenuta samo izuzetno."
Poručili su da se kurikul u trenutačnom obliku oslanja isključivo na individualne napore nastavnika, a da im pritom ne pruža dovoljno jasne smjernice niti im jamči institucionalnu i materijalnu podršku poput postojanja udžbenika i drugih popratnih materijala.
Najniže ocjene dodijeljene su u dva pitanja - jesu li domene potrebne za predmetno područje dobro zastupljene, i drugo, sadrži li kurikul odgovarajući omjer širine i dubine znanja, vještina i stavova iz predmetnog područja. Odgovor recenzenata na ta spomenuta pitanja bilo je jasno "ne".
Kako se nadalje ističe, jedan od velikih problema za recenziranje povijesti jest taj što nastavni sadržaji nisu jasno niti dovoljno detaljno razrađeni.
Temeljnu analizu dostavili su Ministarstvu obrazovanja koji su pak poručili da su te kritike na račun kurikula konstruktivne.
Sadržaj povijesti koji se treba učiti recenzirali su i Nijemci – oni su nam dodijelili četiri četvorke, za razliku od HAZU, uz poruku – nastavni plan i program u smislu ishoda učenja, vještina i stavova vrlo je ambiciozan, piše Večernji.
