Za manje od mjesec dana Zagreb će biti domaćin prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme. Hrvatska metropola će 25. listopada ugostiti šefove parlamenata i delegacije pedesetak država Europe i svijeta, a među njima vrlo vjerojatno i Nancy Pelosi, predsjednicu Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, koja je to usmeno najavila predsjedniku ukrajinske Vrhovne Rade Ruslanu Stefančuku na nedavno održanom samitu G7, prenosi Jutarnji list.
Riječ je o jednom od najvećih međunarodnih političkih samita održanih u Hrvatskoj još od 2019. i samita Kina +16 i kongresa Europske pučke stranke, a prvi ikada takve važnosti održan na parlamentarnoj razini. Delegatima će se na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uživo, videovezom, obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Stefančuk je sam izrazio želju da upravo Hrvatska bude domaćin ovog skupa još prije ljeta, kada je kontaktirao predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a zbog odličnih odnosa s Ukrajinom.
Plenkovićev govor
Hrvatska je među prvima u svijetu gotovo jednoglasno usvojila saborsku deklaraciju o osudi ruske agresije, premijer Andrej Plenković na prvom Inauguracijskom samitu Krimske platforme u Kijevu potkraj kolovoza 2021., dakle prije rata, jasno je rekao govoreći na ukrajinskom kako je Krim Ukrajina. Predsjednik Sabora i svi klubovi zastupnika prihvatili su poziv, tako da će Zagreb u listopadu ugostiti oko 400 političara iz cijelog svijeta.
Poziv je, kažu nam u Saboru, išao prema svim državama sudionicima Krimske platforme, njih 46, od kojih su sve članice Europske unije, članice G7, i sve država članice NATO-a, ali tu su i parlamentarne skupštine NATO-a, Vijeća Europe, OESS-a, a bit će tu vjerojatno i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. Ukrajinci su izrazili želju da se pozove i one države koje nisu članice Platforme, ali su izrazile podršku Ukrajini.
Riječ je o državama iz svih dijelova svijeta, poput Južne Amerike, Afrike i Azije, ali pozivnicu su dobili i, primjerice, u Srbiji, ali odgovora još nema. Pozvana je, primjerice, i turska delegacija. I njihov odgovor se čeka. Hrvatska strana dala je neki okvirni rok da se potvrdi dolazak do 7. listopada. Već sada velik broj država, njih oko dvije trećine, potvrdio je dolazak i to uglavnom na predsjedničkoj razini.
U Zagreb tako sigurno stižu predsjednici ili potpredsjednici parlamenata Austrije, Njemačke, Francuske, Albanije, Češke, Gruzije, Estonije, Latvije, Litve, Lihtenštajna, Sjeverne Makedonije, Norveške, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Švicarske, Crne Gore, Finske itd. Cijeli niz zemalja ima dodatne upite oko programa, od Belgije, Danske, Grčke, Cipra, dok se udaljenijim zemljama, poput Australije, Novog Zelanda i Japana, omogućilo i uključivanje videovezom, pa će tako u Zagrebu govoriti kanadski predsjednik Donjeg doma.
Milijun kuna za troškove
U NSK, u dvorani gdje se inače održavaju sjednice Vlade, održat će se plenarna sjednica, koju će kao domaćini otvoriti dvojica predsjednika Jandroković i Stefančuk. Program se još slaže, ali rasprava će biti, ne samo oko Krima, nego, jasno i o agresivnom ratu u Ukrajini i njegovim posljedicama za svijet. Očekuje se i usvajanje zajedničke deklaracije.
Navečer je predviđena večera za delegacije i prijam, a na marginama samita 25. listopada cijeli niz bilateralnih susreta. Tako će i hrvatski predsjednik Sabora, održavati niz bilateralnih sastanaka, među ostalim i s Bärbelom Bas, predsjednicom njemačkog Bundestaga, te predsjednikom austrijskog Nacionalnog vijeća Wolfgangom Sobotkom. Dan poslije samita, održat će se i videokonferencija pučkih pravobranitelja, a domaćini su hrvatska i ukrajinska pučka pravobraniteljica.
Sam događaj, posebice zbog vjerojatnog dolaska i američke predsjednice Kongresa, bit će sigurnosno i organizacijski zahtjevan. Već su rezervirane sobe za šefove delegacija u Westinu, gdje će biti i bilateralni sastanci i radni ručak, ali dio soba rezerviran je i u Sheratonu te Esplanadi. Troškovi će iznositi nešto više od milijun kuna, od čega najveći dio odlazi za noćenja, hranu, najam vozila i opreme. Očekuje se i velik interes stranih i domaćih medija.
Krimska platforma je novi, međunarodni koordinacijski format, na inicijativu ukrajinskog predsjednika Zelenskog s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima.
