Krijumčare migranata kažnjava se smiješnim i prijateljskim kaznama od 2000 eura, kazao je nekidan predsjednik Republike.
"Oni su od naših sudova kažnjavani smiješnim i prijateljskim kaznama. U zatvor praktički ne idu, iznimno se dosuđuju kazne zatvora. Stimulira se krijumčare da samo nastave jer ako te kazne s 2000 eura, to je sitan novac, u odnosu na zarade koje se ostvaruju", rekao je Zoran Milanović.
Je li moguće da u jeku migrantske krize krijumčari u Hrvatskoj dobivaju blage kazne, istražio je RTL Direkt.
Kazne iznad zakonskog minimuma
Na takvim predmetima na najopterećenijem sudu, karlovačkom Općinskom, na kojem su od početka godine riješili 455 predmeta koji se odnose na krijumčarenje ljudi, tvrde da je većina okrivljenika trenutno ili u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne. U obradi su još 344 spisa, a kako je riječ o težem kaznenom djelu za koje je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora, oni tvrde da mahom izriču kazne iznad zakonskog minimuma.
Krijumčari dobro znaju rute i gdje na njima pokupiti migrante, pa ih za ogroman novac, često u nehumanim uvjetima, prevoziti do ili preko granice. Da su posljednjih godina, otkad je problem akutan, kazne za nezakonite migracije drastično porasle, kaže Rafael Krešić, bivši sudac zagrebačkog Općinskog suda, a danas odvjetnik. I to, kaže, posebno kod sudova u pograničnom području poput karlovačkog.
"Iskustvo nam govori da političarima i policiji su sve kazne, koje god bile izrečene, od bilo kojeg suda, preniske. Za ova kaznena djela, svaki praktičar će vam reći da su kazne relativno visoke, da su u rasponu kako zakon predviđa. Za teže oblike su u pravilu zatvorske, a kako se ovo kazneno djelo često događa i u sklopu zločinačkog udruženja, višegodišnje kazne zatvora nisu rijetkost", kaže Krešić i dodaje da se novčane kazne pritom mogu izricati samo kao dodatak zatvorskoj, "i to se u pravilu događa jer se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja, i naravno da je ispravno onoga tko je protupravnu korist stekao nezakonito opaliti po džepu, da se tako izrazim."
Zabilježeno manje ilegalnih prelazaka granice
Ove je godine najviše migranata stizalo iz Afganistana, Turske, Maroka i Pakistana. Krijumčari pak stižu iz još raznolikijih zemalja. Uz naše, dominiraju državljani BiH, Srbije, Rumunjske, Moldavije, Ukrajine, ali čak i Indije, Egipta i Kine.
U Mađarskoj, koja je duž svoje granice postavila ovako visoke ograde s bodljikavom žicom, vlada Viktora Orbana odlučila je pustiti na slobodu više od 850 krijumčara ljudi, pod uvjetom da u roku od 72 sata napuste Mađarsku. Nije bilo moguće provjeriti jesu li doista napustili zemlju, a pogotovo jesu li se vratili svome poslu i nastavili švercati ljude diljem Balkana.
Ipak, za migrante, a onda i za krijumčare kao da je nastupila posezona, kako na ulasku, tako i na izlasku iz Hrvatske. Stanje na graničnim prijelazima naizgled je nepromijenjeno. Na malom prijelazu Harmica-Rigonce uredno se prolazi bez kontrole.
Sa slovenske strane, doduše, stoje policijska vozila koja onda eventualno zaustavljaju sumnjivce. O smanjenom priljevu govore i policijski podaci. U listopadu u odnosu na rujan zabilježeno je 45 posto manje ilegalnih prelazaka granice, a u listopadu ove u odnosu na prošlu godinu čak je 51 posto manje ilegalnih prijelaza.
