Sve slabiji odaziv na cijepljenje protiv koronavirusa ponukao je Vladu da najavi novi model po kojem će ono biti obvezno za sve djelatnike u zdravstvu, prosvjeti i socijalnoj skrbi. Ostale će pokušati "motivirati" covid-potvrdama, koje će biti potrebne u sve više situacija, a nije isključeno ni novčano kažnjavanje poduzetnika koji se neće cijepiti.
"Čini mi se da naš Stožer komplicira. Dosta mjera koje su bile zdravstvene su bile dosta složene i sad su probali ići po različitim segmentima. Čini mi se da bi bilo bolje da smo puno ranije uhvatili ključna ministarstva. Kad je cijepljenje počelo da se išlo prema tim ustanovama", rekla je u RTL Direktu psihologinja Gordana Kuterovac Jagodić.
Uloga zdravstvenih radnika
Istaknula je da su cijepljenjem dosad obuhvaćeni svi koji su se željeli cijepiti kako bi zaštitili druge. Smatra da ne bi trebalo biti kazni, već bi se trebalo usmjeravati na osobne benefite pojedinaca. Predsjednik Hrvatske liječničke komore, Krešimir Luetić, ponovno je upozorio da pandemija nije gotova.
"Pandemija nije prošla, bez obzira što je trenutna epidemiološka situacija u zemlji dobra. Zdravstveni djelatnici za razliku od drugih imaju dvostruku odgovornost. Odgovornost prema samom sebi, a još veća je odgovornost za pacijente i ako ne postignemo dragovoljno zadovoljavajuću cijepljenost zdravstvenih djelatnika,razumno je posegnuti za mjerom obaveznog cijepljenja. Za neke već postojeće zarazne bolesti postoji obavezno cijepljenje za zdravstvene djelatnike", otkrio je Luetić.
Psihologinja je istaknula i treću ulogu zdravstvenih radnika: "Ako se oni cijepe, onda daju snažan primjer stanovništvu, jer ako kaže moj liječnik da se ne želi cijepiti, zašto bih se onda ja?" Šef HLK se nadovezao rekavši da su necijepljeni zdravstveni radnici opasni za one koje liječe.
Luetić je priče o neplodnosti žena nakon cijepljenja demantirao, iako ne skriva da se radi o novom virusu kojeg je još potrebno proučavati.
"Kad ste spomenuli trudnoću, tu sve informacije, sva istraživanja pokazuju da je cjepivo izuzetno učinkovito i za trudnice i za dojilje. Prema dosad objavljenim studijama, nije bilo nikakvih nuspojava opasnih za trudnice i dojilje. A što se tiče sestara, vjerujem da je razlog višestruk, višeslojan, pa i drugih zdravstvenih djelatnika, ali u prvom redu samim tim što su se liječnici cijepili u vrlo visokom postotku, kaže da trebamo dodatno informiranje i dodatne podatke i mislim da će onda doći do većeg broja cijepljenja", rekao je Luetić.
Tko kome (ne) vjeruje?
No, upravo je u zdravstvenom sektoru najmanje cijepljenih, a čini se da do njih najlakše dopiru svakojake teorije. "Na našem odsjeku za psihologiju smo ustanovili da su baš ljudi koji su rizičniji, a koji rade u zdravstvu, najprijemčiviji na te informacije. Dok se ljudi osjećaju malo socijalno marginalizirani, koji smatraju da se država ionako ne brine za njih, pa sad kako da joj uzvrate, oni se, recimo, neće dati. Barem tu zadnju branu koju doživljavaju kao neki svoj prostor", rekla je Kuterovac Jagodić.
Nije joj jasno zbog čega se prosvjetari bune protiv obveznog cijepljenja, jer su upravo oni visokoobrazovani i skloniji vjerovati znanosti. No, u ovoj su situaciji, ističe psihologinja, ljudi odlučili vjerovati informacijama koje potvrđuju njihove stavove. No, o obveznom se cijepljenju nije govorilo.
"Tema obveznog cijepljenja nije bila na dnevnom redu. Htio bih reći u vezi ovoga oko komunikacije. Dakle, potrebno je ponavljati jednostavne poruke. Usporedio bih covid s jednom drugom zaraznom bolesti. Mi imamo pandemiju zarazne bolesti od koje je u Hrvatskoj umrlo 8000 ljudi i konačno od prije nekoliko mjeseci dostupno je cjepivo svim zainteresiranima.
Imamo problem s relativno niskom cijepljenosti naših građana, znatno nižom nego zemalja u okruženju. U Hrvatskoj 45 posto odraslih, a u Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj 65 posto, u Italiji 70 posto. To nam govori da postoji određeno povjerenje ili nepovjerenje u institucije koje komuniciraju ovu krizu. Želim usporediti to s tuberkulozom. Danas kad bismo imali stotine ili tisuće zaraženih tuberkulozom i desetke umrlih dnevno, mi bismo se svi pitali: Zašto se ljudi ne cijepe? Zašto umiru od zarazne bolesti protiv koje imamo cjepivo?
Danas se vrlo rijetko obolijeva, još rjeđe se umire od tuberkuloze u Hrvatskoj. U nekim regijama svijeta i dalje ljudi umiru u visokim brojevima. Pa, neka se svatko zapita, treba li riskirati oboljenje i potencijalni fatalni ishod od bolesti protiv koje imamo cjepivo?", objašnjava Luetić.
Znanstveno neutemeljene poruke
Psihologinja Kuterovac Jagodić tvrdi da se ljudi pridržavaju jasnih smjernica samo ako su im autoriteti koji ih nameću dragi. No, u nas je politički spektar prilično širok te da bi obvezno cijepljenje imalo lošu "prođu".
"Mislim da sad trebamo krenuti na jednostavne poruke, ne s komunikatorima iz Stožera. Mislim da bi Stožer sad trebao postati isključivo stručan, da bi ovaj politički dio Stožera trebao završavati. Vidimo da će se ljudi u turističkim krajevima ipak cijepiti…", ustvrdila je, a Luetić se osvrnuo na ne baš pohvalno istraživanje o povjerenju građana.
"Posljednje istraživanje s Fakulteta političkih znanosti pokazalo je 30-ak posto upravo stručnjacima, a osam posto stožeru. Kad imamo više kontradiktornih govornika, onda svoje vrijeme u javnom prostoru dobivaju i ljudi koji su nestručni, ali koji žele iznositi svoje stavove znanstveno nepotvrđene, razni biznismeni zaogrnuti plaštom znanstvenika, političari… Takve poruke, znanstveno neutemeljene, kod jednog dijela građana banaliziraju pandemiju, smatraju je kombinacijom karijesa i prehlade i onda se očito ne trebaju cijepiti.
Ali nitko od tih komunikatora koji tako neodgovorno komuniciraju, neće biti u situaciji da liječi oboljele od covida, neće ih stavljati na respirator i neće nikada morati dići telefon i javiti obitelji da je njihov bližnji umro od covida", zaključio je Luetić.
