U sjeni ove političke drame polako se kuha i financijska. U Hrvatsku su stigli analitičari agencije Stnadard&Poors koji će nakon skeniranja stanja u Hrvatskoj objaviti novi kreditni rejting zemlje.
Pad kreditnog rejtinga poskupjelo bi zaduživanje države koje ni sada nije jeftino, sjetimo se kako je nedavno zbog previsokih kamata koje bi morali platiti prvi put propalo jedno izdanje državnih obveznica.
Najviše zabrinjava iduća godina kada država mora otplatiti skoro 2,5 milijarde eura samo obveznica.
Ove 2016. godine zapravo smo u izuzetno povoljnoj situaciji što se tiče dospijeća obveznica - dosad najmanja otplata, nešto više od 500 milijuna eura
Međutim, još teža situacija nego 2017. čeka nas 2020. i 2024. kada ćemo morati vratiti skoro 3 milijarde eura obveznica.
Gostujući u RTL Direktu ekonomski analitičar Velimir Šonje odmah je upozorio kako dospijeće obveznica u 2017. i nije jedini dug koji država iduće godine mora vratiti.
"To su samo obveznice. Osim toga, postoje ostali dugovi, prvenstvo po kreditima. Ako gledamo ukupni državni sektor, iduća godina je ustinu kritična što se tiče dospijeća. Približno dolazi nam oko četiri milijarde eura na naplatu. Uz to, vjerojatno će biti i neki deficit, kojeg također treba dodatno financirati. Povrh toga, tu su i dugovi naših autocesta, to je sada preko četiri, pa čak i do pet milijardi eura - i kamata i glavnica. Ove i iduće godine dospijeva oko 700 milijuna eura po ggodini na naplatu. Tu je situacija još kompliciranija jer one nemaju prihode iz kojih mogu vraćati rate glavnica, jer znam da kod nas autoceste nisu racionalno ekonomski rađene. No, tu su počeli razgovori sa Svjetskom bankom u vezi izdavanja jednog jamstva na jedan dio tog iznosa da se reprogramira dio tog duga", kazao je.
Budući da je 2016. godina bila idealna godina da se malo pripremimo za tu traumatičnu 2017., pitanje je koliko smo se pripremili za iduću godinu.
"Nismo uopće iskoristili 2016. godinu jer se ništa nije radilo ove godine. Nedavno je odgođeno izdanje milijardu obveznica na međunarodnom tržištu. Neki su to interpretirali pozitivno kao 'ne da mo se ucjenjivati'", istaknuo je.
"Kao što je naša politička situacija potpuno nepredvidljiva, tako je i potpuno nepredvidljivo što će napraviti rejting agencije. Mi imamo nekakve relativno povoljne ekonoske trendove, prije svega zbog autonomnog oporavka privatnog sektora, koji nema nikakve veze s državnom politikom. Raste nam izvoz, turizam je dobar, smanjio se deficit... Sama ekonomija nije ok, ali bolja je nego što je bila prije dvije godine. Međutim, rejting agencije ne gledaju samo trenutnu ekonomsku situaciju, nego gledaju neke srednjoročne perspektive. A tu je politika bitna. Ako nema politike, nema ni reformi ni strukturnih promjena", komentirao je Šonje kreditne agencije.
Upitan koliko rast kamate od recimo jedan posto može povećati cijenu duga, odgovorio je: "Ako nama naraste za jedan posto, to znači da nama, dugoročno gledano, malo manje od jedan posto BDP-a više odlazi na kamate".
"Nema tu razlike između interesa investitora i građana RH. Svima je u interesu da dobijemo stabilnu vlast koja će voditi neku modernu politiku", zaključio je.
