HAC-u u 2016. godini na naplatu stiže 466 milijuna eura glavnice i 109 milijuna eura kamata kredita, a riječ je o iznosu koji HAC ne može pokriti iz svojih prihoda. Stoga je za refinanciranje dijela obveza koje dospijevaju u 2016. godini, odnosno za zatvaranje dospjelih glavnica postojećih kredita komercijalnih banaka, zatražena pomoć EBRD-a koji će HAC-u dati zajam od 200 milijuna eura, na rok od 15 godina. Rok korištenja zajma je dvije godine, a cjelokupni iznos pokriven je državnim jamstvom.
Stoga i sama odluka Vlade o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o zajmu s EBRD-om sadrži odredbu da HAC s Ministarstvom financija mora sklopiti poseban ugovor, kojim će se regulirati obveze i odgovornosti te osiguranje povrata sredstava u slučaju aktiviranja državnog jamstva. Prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, kamatna stopa na ovaj zajam trenutno iznosi oko 1,027 posto, što znači da se na taj način refinanciraju nepovoljne kreditne obveze, koje su npr. uz više od 5 posto kamate.
Pojasnio je i da će taj zajam biti operativan tek u veljači slijedeće godine, jer ugovori s EBRD-om "moraju dva puta doći pred Vladu i jednom pred Sabor", a HAC već u ožujku mora vratiti prvu tranšu od ukupno 466 milijuna eura glavnice koliko stiže na naplatu iduće godine. EBRD je HAC-u odobrio ukupno 250 milijuna eura, no 50 milijuna eura, kazao je Hajdaš Dončić neće se preuzeti sada, već se ostavlja za slijedeću godinu ili za "istu novu Vladu", jer bi to bila nova obveza, koja se odnosi na restrukturiranje HAC ONC-a, odnosno javnu ponudu dionica (IPO) te tvrtke.
Zagrebu odobrena suglasnost za zaduženje od 190 milijuna kuna
Gradu Zagrebu je pak izdana suglasnost za zaduženje u iznosu od 190 milijuna kuna kod Erste & Steiermaerkische banke, i to za financiranje ustanova kulture, objekata predškolskih ustanova, školskih, sportskih, zdravstvenih objekata i objekata socijalne srbi te za gradnju nerazvrstanih cesta.
Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, koji stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine, odgađa se, pak, primjena dijela tog zakona koji se odnosi na jedinstveni okvirni kontni plan. Novi kontni plan tako bi bio u punoj primjeni od 1. siječnja 2017. godine, čime bi se poduzetnicima tijekom 2016. dalo godinu dana da provedu potrebne pripreme, primjerice promijene računalne programe.
Za trošak zbog izbjeglica još 485 tisuća kuna
Ministar financija Boris Lalovac kazao je kako je do ove odluke došlo na zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), iz koje ocjenjuju da poduzetnicima, a posebno velikim poduzetnicima, treba dodatno vrijeme da se pripreme za primjenu novog kontnog plana.
Vlada je danas odlučila i da se na teret ovogodišnje proračunske zalihe za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata, kojih je od početka migracijske krize sredinom rujna u Hrvatsku ušlo više od 485 tisuća, odobri ukupno nešto manje od sedam milijuna kuna i to MUP-u, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i Ravnateljstvu za robne zalihe.
