Nakon summita u Parizu ministar vanjskih poslova Miro Kovač nije krio zadovoljstvo objavljujući da su članice Europske unije sa Srbijom usuglasile mjerila potrebna za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima za ulazak u Europsku uniju.
Riječ je o mjerilima koja se odnose na pitanje jurisdikcije sudova i pune suradnje s Haagom, poštivanje pravnog okvira vezano za manjine u Srbiji te suradnja glede pitanja nestalih osoba i odštete za žrtve rata.
Želi li Srbija napredovati prema EU-u, ne može na Hrvatsku primjenjivati svoj zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, proizlazi iz zajedničke pozicije EU-a koju je u utorak u Zagrebu predstavio ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Službeni Zagreb opetovano je tražio da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine kojim se Srbija proglasila mjerodavnom za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991. bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtava.
Kovač je potvrdio da je u utorak usuglašena zajednička pozicija EU-a za otvaranje Poglavlja 23 i da je jedno od prijelaznih mjerila potreba izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina.
"Ja sam sretan da nam je uspjelo....sve ono što je važno za vladavinu prava, za nas u Hrvatskoj, za EU, ugraditi u tu zajedničku poziciju EU što se tiče Poglavlja 23", izjavio je Kovač na konferenciji za novinare.
Upitan o izjavi srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da Srbija nema namjeru ukinuti zakon o regionalnoj jurisdikciji, Kovač je odgovorio da to treba pitati njega.
"To morate pitati gospodina Vučića što on pod tim podrazumijeva. Ja sam vam sada naznačio što će sve Srbija morati činiti na putu u EU... koji su to kriteriji, konkretno u ovom poglavlju, znači u ovom slučaju izbjegavanje sukoba pravnih nadležnosti u progonu ratnih zločina. Tu je mislim svima sve jasno", rekao je Kovač.
"Zakon u Srbiji koji se tiče progona ne može biti važeći za Hrvatsku", naglasio je šef hrvatske diplomacije.
Dodao je da zajedničku poziciju još mora potvrditi međuvladina konferencija koja bi se mogla uskoro održati.
U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom, primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih kao i osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata.
"Srbija sada ima šansu napredovati, sve je na Srbiji", istaknuo je Kovač. "Kriteriji su ustanovljeni, to su kriteriji zemalja članica EU i mi se nadamo da smo svojim doprinosom pomogli, da smo unatoč referendumu u Velikoj Britaniji pokazali da vjerujemo u opstojnost EU i da vjerujemo u proces proširenja."
"Želimo trezvenu, racionalnu suradnju (sa Srbijom) bez verbalnih okršaja i vraćanja u prošlost u Drugi svjetski rat, Kraljevinu Jugoslaviju, Kraljevinu SHS... Mislim da nema potrebe za tim. Moramo ono što je iza nas raščistiti, razgovarati o problemima, rješavati probleme ali biti okrenuti prema budućnosti i ne napadati se svaki drugi dan nekakvim verbalnim ekskapadama. Nema potrebe za tim folklorom", naglasio je ministar.
Srpski mediji tvrde: 'Hrvatska je tražila novce'
Srpski mediji objavili su danas da je Hrvatska u zamjenu za otvaranje poglavlja 23. u pregovorima Srbije i Europske unije od Srbije tražila - novac.
Kako tvrdi srpski Blic, Hrvati su tražili da se u pregovore Europske unije sa Srbijom uvrsti pitanje isplate ratne odštete. Europski dužnosnici to su odbili, tvrdi Blic.
"Hrvati su prvo inzistirali na punoj suradnji s Haagom, većem pravu hrvatske manjine, pa su od toga lagano odustajali. Na kraju su tražili reparaciju, ali to njihovo odustajanje neće biti besplatno. Sigurno će tražiti nešto zauzvrat", prenosi Blic pozivajući se na svoj izvor.
Podsjetimo, premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Parizu da će pristupna poglavlja 23 i 24 u pregovorima za članstvo Srbije u EU biti otvorena 19. srpnja, obzirom da je Hrvatska dala pristanak. Hrvatska je službeno dala suglasnost na nacrt zajedničke europske pregovaračke pozicije za poglavlje 23, doznaje RTS od izvora iz Bruxellesa.
