Andrej Plenković i Miro Kovač trenutno su žestoki neprijatelji koji se međusobno bore za tron u HDZ-u. Dok Plenković još sjedi na tom tronu i uvjeren je u svoju ponovnu pobjedu, Kovač ga pokušava maknuti. Zato su pale mnoge teške riječi u javnosti, a hoće li Plenković ostati šef stranke ili ne, ostaje vidjeti. Jedan HDZ-ovac je za Slobodnu Dalmaciju tu situaciju opisao riječima: "Ili će oni Plenkovića uspjeti opkoliti ili će ih on nakon izbora rasturiti, trećeg jednostavno nema".
Osim za mjesto predsjednika, bitka se paralelno vodi između dvije grupacije vodi se jednako bespoštedna bitka za poziciju zamjenika predsjednika i poziciju potpredsjednika u HDZ-u. Na mjesto zamjenika HDZ-a želi doći vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, a na tom mjestu Plenković želi vidjeti Tomu Medveda. Na potpredsjedničku poziciju žele Davor Ivo Stier, Milijan Brkić i Tomislav Tolušić te su uvjereni da će im članovi, upravo zato što oni vode tvrđu desnu, antiplenkovićevsku retoriku, dati prednost pred favoritima Olegom Butkovićem, Brankom Bačićem i Zdravkom Bušić, piše Slobodna Dalmacija.
Ako ga ne smijene, Plenkovića će opkoliti?
"Možda Kovač nema prevelike šanse protiv Plenkovića, ali zato će Plenkovićevi ljudi na HDZ-ovu terenu teško pobijediti Brkića ili Stiera. Ako prođe i Penava za zamjenika, Plenković će biti okružen ljudima koji se protive njegovoj politici i bit će prisiljen korigirati svoju politiku", rekao je Slobodnoj Dalmaciji jedan HDZ-ovac unutar oporbene grupacije.
25.01.2020.,Zagreb - Zajednicku konferenciju za medije odrzali su clanovi HDZ-a Miro Kovac, Ivan Penava i Davor Ivo Stier u vezi s unutarstranackim izborima. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Što bi to značilo za Plenkovića? Ako ga "Opcija za promjene" ne uspije smijeniti, mogli bi ga opkoliti, a kada im situacija dopusti, mogli bi ga i blokirati. No, čini se da u Plenkovićevu "stožeru" nisu zabrinuti ovakvim najavama jer su svoju mašineriju pokrenuli, a ona je, barem sudeći prema iskustvu od prijašnjih godina, uvijek na strani šefa HDZ-a. Jedan od Plenkovićevih ljubitelja unutar HDZ-a kazao je kako on ne kalkulira i da "o svemu govori prilično jasno i otvoreno". Navodi da članovi HDZ-a koji mu budu dali svoj glas točno znaju kakvu politiku podržavaju. "Ovaj je detalj vrlo važan, jer predsjednik stranke na izborima želi dobiti punu potporu za ono što u Vladi radi", govori on.
Što bi se moglo dogoditi ako Plenković opet pobijedi?
Jednom kada Plenković dobije legitimitet članova stranke, on računa da će strankom upravljati kako želi, i to odriješene ruke te ju voditi u smjeru koji su članovi podržali na izborima. No, nisu tu u pitanju samo potpredsjedničke pozicije jer se sva stranačka tijela, krenuvši od Predsjedništva, pune se nakon izbora novog predsjednika stranke, glasovima delegata na stranačkom Saboru 16. svibnja.
25.02.2020., Zagreb - Trg zrtava fasizma 4, Sredisnjica HDZ-a. Svecano obiljezavanje 30. obljetnice Prvog opceg sabora HDZ-a. Andrej Plenkovic. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Dakle, onaj tko pobijedi 15. ožujka i postane šef HDZ-a utjecat će na ishod stranačkog Sabora, a na njemu će izaslanici birati suradnike novog predsjednika u vrhu stranke, 14 članova Predsjedništva HDZ-a, baš kao i nove stranačke čelnike na terenu. Jasno je da Plenković više neće tolerirati oporbenu struju unutar HDZ-a, a ako mu pođe za rukom ostvariti punu dominaciju u HDZ-u, mala je vjerojatnost da će oko sebe držati ljude koji ga danas žestoko kritiziraju. Može se naslutiti da za te ljude neće biti mjesta na stranačkim listama za Sabor, funkcija u tijelima stranke, kao i na pozicijama neke buduće vlade.
Primjerice, nakon pobjede na izbornom Saboru HDZ-a 2002. Ivo Sanader je skroz "pomeo" protukandidata Ivića Pašalića kao i ljude kojima se okružio. Tomislav Karamarko kada je zasjeo u "šefovsku fotelju" stranke riješio se bivše premijerke i bivše predsjednice HDZ-a, Jadranke Kosor. Iako je Franjo Tuđman dopuštao određenu razinu pluralizma, on se nije smilovao onima koji su u njegovo pitanje dovodili njegovo djelovanje u stranci. Upravo su to na vlastitoj koži osjetili Joža Manolić i Stjepan Mesić. No, nije HDZ iznimka jer se u SDP-u 2007. dogodilo da je Zoran Milanović, nakon što je izabran za šefa stranke, svoje protukandidate marginalizirao.
