A da bi se posljedice ratnih zločina i potraga za nestalima mogle zaključiti, Hrvatska očekuje suradnju Srbije.
Miro Kovač, bivši šef diplomacije i predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku, gostovao je u emisiji RTL Danas.
Prije dvije godine, pod vašom palicom, vlada premijera Oreškovića u poglavlja 23. i 24. ugradila je prijelazna mjerila, što to konkretno znači?
"To znači da postoje kriteriji koji su upisani u pregovarački okvir Srbije kad je riječ o članstvo u EU, ti kriteriji se moraju ispuniti. Ako oni nisu ispunjeni, Hrvatska može legitimno podići rampu, ali mi očekujemo da će Srbija biti razumna i kooperativna i da će ispuniti kriterije kako bi mogla u EU."
Sedam je otvorenih pitanja između dviju država, koliko ih je intergirano u pregovaračka poglavlja?
"Ono što je ključno je integirano prije dvije i pol godine, to je pitanje ratnih zločina, nestalih, mogućnosti odštete za žrtve rata, pitanje pravosudne nadležnosti. To će biti rješavano bilateralno, ali su to i europski zahtjevi. Po logici stvari rješavat će se na relaciji Zagreb- Beograd i obrnuto, ali to su ne samo hrvatski kriteriji, nego i kriteriji EU..."
2016. ste predlagali posebno povjerenstvo koje bi nadziralo ta privremena mjerila. Koliko se puta to povjerenstvo sastalo?
"Nisam pratio koliko puta se sastalo nakon mog mandata. Ključno je da to povjerenstvo postoji. Na njegovom čelu je ministar vanjskih poslova, zamjenik je ministar pravosuđa. Bitno je da postoje kriteriji koji su ugrađeni, Vlada ima mehanizme nadzora onoga što se na tom planu radi odnosno ne radi, upozorit će svoje kolege u EU, ona vodi pregovore na to što se radi i sukladno učinjenom Hrvatska se postavlja: možemo dalje ili ne možemo dalje."
