O nadolazećoj svjetskoj krizi priča se već mjesecima, a prva bi na udaru trebala biti Njemačka. Koliko će kriza utjecati na Hrvatsku i kako ćemo ju preživjeti te koliko ćemo biti "osakaćeni"? Predviđanja ekonomskih stručnjaka i analitičara uglavnom se poklapaju: od krize nećemo moći pobjeći, a mogla bi nas pogoditi jače negoli 2008. godine. Ekonomski analitičar Damir Novotny za Slobodnu Dalmaciju je analizirao stanje stvari te opisao što nas najvjerojatnije čeka.
"Mislim da se neće dogoditi svjetska kriza kao 2008. i da su vlade već naučile kako se boriti s ekonomskim problemima, a njemačka vlada u slučaju pada ima dovoljno velike fiskalne rezerve od 80-ak milijardi eura iz kojih može intervenirati. U pričuvi već imaju i paket mjera pokretanja javnih radova kako bi pojačali potražnju i zaustavili recesiju. Hrvatska vlada ne može jačati javne radove jer je na krajnjoj granici zaduženosti i bojim se da smo u lošijoj situaciji nego smo bili na početku zadnje svjetske krize. Vlada ne može intervenirati kao tada kada je povećala PDV, uvela krizni porez na plaće... Učinili su to da bi spasili radna mjesta u državnom sektoru, a to spašavanje radnih mjesta bilo je besmisleno jer zaposlenici ponovno traže veće plaće. Industrijska proizvodnja pada, turizam stagnira, domaća potrošnja će padati...", govori ekonomski analitičar.
Nova recesija nam ne gine
Novotny kaže da će sve komponente BDP-a biti ugrožene i da će za oporavak trebati deset godina, a ne šest. Poslije toga dolazi dugoročna stagnacija jer, kako kaže, neće biti niti jednog unutrašnjeg ili vanjskog šoka koji bi doveo do oporavka ekonomije. Jedan takav "šok" imali smo ulaskom u EU. Takav pesimistični scenarij Novotny opisuje jer se situacija tako razvija zbog usporavanja njemačkog i talijanskog gospodarstva. Budući da ta dva najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike imaju problema i usporavaju rast, tako u Hrvatskoj rastu strahovi i očekivanja da ne možemo izbjeći novu recesiju, piše Slobodna Dalmacija.
Izvoz je jedan od generatora rasta, a ovdje je riječ o zemljama s kojima Hrvatska najviše trguje pa je jasno da smanjena potražnja za robama hrvatskih tvrtki u Italiji i Njemačkoj te smanjenje dolazaka turista, osobito Nijemaca, znači gubitak za domaću ekonomiju. Osim toga, ekonomisti diljem svijeta već neko vrijeme najavljuju i upozoravaju na predstojeću krizu pa se može reći da je razloga za brigu puno. Naime, dok su druge zemlje odavno već izašle iz krize, Hrvatska je jedna od rijetkih država koje su dugih šest godina bilježile minus. Mi ćemo tek u 2019. imati vrijednost gospodarstva uhvatiti pretkriznu 2008. godinu.
U prvom kvartalu ove godine je bruto domaći proizvod (BDP) rastao 3,9 posto u usporedbi s lanjskim razdobljem, za drugi kvartal se očekivao rast od tri posto. Međutim, tek je 2,4 posto rasta ostvareno. Iz Vlade poručuju da je to "dobar rezultat" te ponavljaju da smo u rastu već 20 kvartala zaredom, no, kažu da moramo smanjiti uvoznu ovisnost pa se Vlada dosjetila da bi valjalo jačati domaću proizvodnju i stvaranje dodatne vrijednosti.
'DOKTOR PROPAST' TVRDI DA ZNA KADA I ZAŠTO DOLAZI NOVA KRIZA: Hrvatski ekonomisti objasnili što trebate izbjeći pod svaku cijenu
Poduzeća koja su poslovala s Njemačkom doživjet će propast
Među Italijom i Grčkom našla se i Hrvatska kao jedna od tri zemlje EU koje punih 10 godina nakon svjetske krize koja svoga gospodarstva nisu vratile na razinu pretkrizne 2008. godine. Prošle godine je Hrvatskoj za to nedostajalo jedan posto BDP-a, a Italiji je falilo 3,3 posto BDP-a. Prošle godine je realna vrijednost BDP-a u Njemačkoj bila 13 posto veća nego u 2008. Međutim, u cijeloj EU je vrijednost BDP-a bila 10 posto iznad one iz 2008.
Ekonomski analitičar Novotny naglašava da oporavak njemačkog gospodarstva neće potaknuti hrvatsko jer naglašava da je važno znati da tvrtke koje su poslovale s Njemačkom neće ići na dobro i neće se oporaviti nego će propasti i nestati s tržišta. Razlog je što većina nema kapitala da bi preživjela. Isto se dogodilo i 2008. kada je došlo do pada narudžbi u drvoprerađivačkoj industriji pa su neke tvrtke nestale jer su se oslonile na njemačko tržište namještaja. K tome, naglašava ekonomist za Slobodnu Dalmaciju, građevinski sektor se nije oporavio.
"Njemačka bi radije vidjela nagli pad ekonomske aktivnosti jer bi se naglo oporavila, no to se neće dogoditi nego će blago usporavati, što se može pretvoriti u dugoročnu stagnaciju, koja ne pogoduje Hrvatskoj, zato što nije u stanju okrenuti se trećim tržištima jer nema dovoljno svojih proizvoda", objašnjava Novotny.
Izvozimo uglavnom u Italiju i Njemačku
"Kriza u Njemačkoj će se preliti na Hrvatsku i u pogledu sentimenta potrošača i odnosa prema potrošnji, u drugom kvartalu je pala potrošnja, jedino što još možemo očekivati jest rast investicija iz europskih fondova, a, nažalost, to ide sporo, nema dovoljno pripremljenih projekata. Struktura hrvatske ekonomije kompleksna, posebno ovih posljednjih par godina, kada se ekonomija pretvorila u rentijerski koncept i jednostavno nemamo dovoljno poduzeća koja bi sada prodavala u Africi i Aziji svoje proizvode. Dobar primjer je Jadranski Galenski laboratorij koji svoje proizvode prodaje u 80-ak zemalja ili Šestan-Busch s prodajom u 30-ak zemalja", navodi Novotny.
Ekonomski analitičar Damir Novotny nema svijetle prognoze
Teorija i praksa ekonomskih ciklusa govori da ekonomije idu prema vrhuncu pa onda doživljavaju pad svakih 10 do 12 godina. Zadnja kriza koja se prelila na cijeli razvijeniji dio svijeta bila je ona u SAD-u, a financijski sektor bio je izvor krize kao i sektor loših kredita u SAD-u koje su financirale europske banke. Zato su banke došle u probleme i sanirale su ih vlade kojima je ostao visok javni dug. Novotny kaže da se za sada ne vidi usporavanje u gospodarstvu SAD-a, a za njemačko gospodarstvo očekuje se za ovu godinu usporavanje od 0,2 posto. Zapravo, to ni nije nova kriza nego je riječ o cikličkom usporavanju lokalnih ekonomija Njemačke i Italije koja je prezadužena i desetljećima nije provela modernizaciju. Usporavanje će se preliti na Hrvatsku jer s Njemačkom i Italijom ostvarujemo 50 posto svojih međunarodnih transakcija.
"Hrvatska izvozno orijentirana poduzeća u ovih desetak godina relativno su se dobro uklopila u nabavne lance njemačke i talijanske industrije, mislim na metaloprerađivačku industriju, drvnoprerađivački sektor, pa i neke druge sektore, poput logistike", veli Novotny.
Hrvati će ostati bez posla u Njemačkoj
Drvnoprerađivački sektor i logistika dobro su se pozicionirali u tim lancima, no kako objašnjava ekonomski analitičar, prvi će nastradati jer će njemačka industrija smanjivati narudžbe što se i sada događa. Njemačka industrija izdvojila je i "outsource" dio proizvodnje prema Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj i Srbiji i to sve da bi mogla u slučaju krize smanjivati narudžbe prema vanjskim tržištima te zadržati radna mjesta u Njemačkoj. To je samo jedan od problema s kojim će se Hrvatska narednih godina suočiti.
"S druge strane, na tržištu rada Njemačke zaposlilo se dvjestotinjak tisuća hrvatskih građana koji će u slučaju krize ostati bez posla. To je gotovo sigurno, jer u Njemačkoj se u slučaju smanjivanja proizvodnje primjenjuje pristup da prvi ide onaj tko je posljednji došao.To je ozbiljan problem jer su se njemački poslodavci i sindikati već dogovorili da će u slučaju snažnijeg pada narudžbi s međunarodnog tržišta, naročito u autoindustriji i industriji strojeva, radno vrijeme biti skraćeno, radit će se tri dana u tjednu kako bi spasili radna mjesta, a prvi na udaru bit će radnici iz drugih zemalja", ističe ekonomski analitičar Novotny za Slobodnu Dalmaciju.
