U akciji oduzimanja zemljišta vlasnicima sudjelovali su, osim Božidara Kalmete, i Zdravko Livaković, tadašnji član Poglavarstva Grada Zadra, te Ana Lovrin, tadašnja tajnica Grada Zadra i zamjenica gradonačelnika, ali i Općinski sud u Zadru, piše Večernji list.
Grad Zadar je 2003. godine, kad je gradonačelnik bio Kalmeta, tužio 58 vlasnika spornog zemljišta kako bi se utvrdilo pravo vlasništva. Svih tih 58 vlasnika zemljišta Grad Zadar, odnosno Kalmeta kao gradonačelnik, proglasio je odsutnima i nepoznatog boravišta. To je prihvatio i Općinski sud u Zadru, pa im je imenovao privremenog zastupnika, odvjetnika Smiljana Bakočevića, koji je, inače, u kumskim vezama s Livakovićem.
Tuženici nisu znali da su tuženi
No, kako se navodi u presudi Općinskog suda u Zadru u tom predmetu, na glavnoj raspravi pojavio se samo tužitelj, tuženici se nisu mogli pojaviti jer nisu ni znali da su tuženi, ali na sudu se taj dan nije pojavio ni Bakočević, kao njihov imenovani zastupnik!
Kao svjedoci koji su na sudu tvrdili da je 58 ljudi "nestalo" bili su službenici Grada Zadra Mile Ivin i Branko Dupor, koji su tako, između ostalog, posvjedočili da je nepoznata adresa i njihovog kolege, vlasnika dijela zemljišta, koji sjedi u uredu do njihovog!
Sutkinja Sanja Dujmović isti dan donosi presudu u korist Grada Zadra, čime je postao vlasnik spornog zemljišta.
Livaković je u operaciji oduzimanja zemljišta na Višnjiku povezan i apostrofiran kao mozak operacije jer je tada bio u Zadru zadužen za sektor graditeljstva i prostornog uređenja, Ana Lovrin kao tajnica bila je odgovorna za sve pravne poslove u Gradu Zadru, a Kalmeta je po objektivnoj odgovornosti umiješan u cijelu priču. Bez njegova znanja i amenovanja to se ne bi moglo provesti.
Kalmeta i Livaković su nakon pobjede HDZ-a na izborima potkraj 2003. otišli u Zagreb na mjesto ministra i državnog tajnika, a Ana Lovrin postala je gradonačelnica Zadra. No, na prijedlogu za uknjižbu spornog zemljišta u korist Grada Zadra stoji Livakovićev potpis iz siječnja 2004. Lovrin je zatim to zemljište prodala tvrtki Jadran Invest za 2,7 milijuna eura.
Vlasnici zemljišta na Višnjiku, kad su shvatili da su ostali bez svoga vlasništva, pokrenuli su proceduru za ponavljanje postupka utvrđivanja prava vlasništva, no to im je uspjelo tek prošle godine, kad je Općinski sud u Zadru prihvatio njihov zahtjev. Grad Zadar se, pak, žalio na tu odluku Općinskog suda i sad je cijela stvar na odlučivanju na Županijskom sudu.
No, vlasnici spornog zemljišta nisu ni nestali niti su boravili na nepoznatim adresama kad im je Grad Zadar preko suda oduzimao vlasništvo. S njih 10 od ukupno 58, koliko ih je proglašeno nestalima, Večernji list je razgovarao. Svi oni tvrde da su za vrijeme donošenja sporne presude bili u Zadru ili u njegovoj okolici i da ih se lako moglo naći da je bilo ozbiljne namjere za to.
'Gore i od Cosa nostre'
Radoslav Hromin je 2003. godine bio u Poljani na otoku Ugljanu, gdje ima uredno prijavljenu adresu, a zemlja koju su mu oduzeli uredno je upisana u katastru na njegovo ime.
"Koja je ovo država, ljudi moji. Ovo što se radi u Zadru prestrašno je. Kalmeta je tad bio gradonačelnik i on i njegovi lupeži radili su protiv nas. U Zadru je takva mafija da je ni u Zagrebu nema takve", kaže Hromin.
Blaženko Hromin, pak, pita se koji su to mozgovi mogli smisliti da se 58 ljudi koji su živi i stanuju u Zadru i bližoj okolici proglase nepostojećima.
"Kao pomorac sam obišao svijet, ali ovo što se nama ovdje dogodilo žalosno je. Sad mi je žao što nisam ostao živjeti negdje u inozemstvu jer ovo nije ni pravedna ni pravna država", kaže B. Hromin.
"Ovo je gore i od Cosa nostre u Italiji i mafije u Americi", dodaju ostali. HDZ-ova saborska zastupnica i bivša zadarska dogradonačelnica Ana Lovrin je apsolutnom neistinom nazvala novinske napise da je Grad Zadar nezakonito iz vlasništva izbrisao 58 vlasnika zemljišta u središtu grada.
"Radi se o apsolutno legalnoj prodaji uknjiženog vlasništva Grada Zadra putem javnog natječaja. Na javnom natječaju najpovoljniji je kupac izabran, sklopljen je ugovor i to je cijela istina", izjavila je Lovrin novinarima u Saboru.
Naglasila je kako je riječ o zemljištu koje je u doba SFRJ bilo u vlasništvu bivše općine Zadar, a koje je skupština te općine deposedirala, dok ga je Grad Zadar, istaknula je, u sređivanju imovinsko-pravnih odnosa uknjižio kao svoje vlasništvo.
Lovrin je poručila kako ne osporava pravo ni jednog građanina da pred sudom zahtijeva svoje pravo, pa tako ni Zadrana koji su pokrenuli sudsku proceduru za ponavljanje postupka utvrđivanja prava vlasništva.
"Ukoliko netko smatra da se radi o apsolutno bitnim povredama, po zakonu ima pravo tražiti obnovu postupka, a sud će o tome odlučiti", kazala je.
Prema informacijama kojima raspolaže, zatražena je obnova pravomoćno završenog sudskog postupka koji se vodio 2002.
Upitana kako gleda na medijske informacije da 58 tužitelja tijekom tog postupka uopće nije zaprimilo sudske pozive, Lovrin je odgovorila kako ne može govoriti o postupku iz 2002. (Hina)
Prethodni članci:
arti-201009210239006 arti-200912160404006
